Provjera prometnih uvjeta u autoškoli (ispravan način)

Sadržaj

1. Video: Provjera prometnih uvjeta u autoškoli (unutarnje, vanjsko, "mrtvi" kut)
2. Što je i zašto radimo provjeru prometnih uvjeta?
3. Kada radimo provjeru prometnih uvjeta?
4. Kako radimo provjeru prometnih uvjeta?
5. Česta pitanja i odgovori

Video: Provjera prometnih uvjeta u autoškoli (unutarnje, vanjsko, "mrtvi" kut)

Što je i zašto radimo provjeru prometnih uvjeta?

Provjera prometnih uvjeta je skup postupaka koje radi vozač tijekom vožnje kako bi u svakom trenutku bio svjestan prometne situacija oko svog vozila.

Glavna svrha provjere prometnih uvjeta je da svaku radnju koju vozač napravi tijekom vožnje, napravi s potpunom sigurnošću da ne ugrožava sebe, druge sudionike u prometu ili imovinu. 

Tijekom vožnje kada je prometna situacija jednostavna vozač bi u svakom trenutku trebao biti svjestan pozicije svog vozila i položaj drugih sudionika u prometu u odnosu na svoje vozilo.

Kada je prometna situacija kompleksna (npr. u gusto naseljenom naselju), vozač ne može u svakom trenutku biti svjestan svih sudionika oko sebe.

Zbog toga, prilikom svake promjene smjera kretanja mora napraviti provjeru prometnih uvjeta kako bi se uvjerio da svojim postupkom neće ugroziti druge sudionike u prometu.

Osim toga, prometne uvjete izvan vozila moramo provjeravati zbog toga što prometna situacija nije statična, već se konstantno mijenja.

Zbog karakteristike promjenjivosti, trenutna prometna situacija može biti zadovoljavajuća, no već u sljedećem trenutku će se promijeniti pa moramo napraviti provjeru kako bi se uvjerili da svojim postupkom nećemo ugroziti niti sebe niti druge sudionike u prometu, a niti imovinu.

Kada radimo provjeru prometnih uvjeta?

Članak 43 zakona o sigurnosti prometa na cestama glasi:

“Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (...) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.

Prije započinjanja radnji (...), vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.”

Prije bilo koje radnje, a posebno kod promjene smjera kretanja, vozač je dužan napraviti provjeru i uvjeriti se kako radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu.

Ovo su radnje prije kojih prema prometnim propisima moramo napraviti provjeru prometnih uvjeta:

• uključivanje u promet,
• isključivanje iz prometa,
• pretjecanje,
• zaobilaženje,
• promjena prometne trake
• skretanje
• izlazak iz kružnog toka,
• kretanje unatrag,
• parkiranje unaprijed
• parkiranje unatrag,
• polukružno okretanje u raskrižju,
• polukružno okretanje uz pomoć bočne ulice,
• uključivanje i isključivanje s autoceste,
• i slično.

Kako radimo provjeru prometnih uvjeta?

Vozač većinu vremena gleda kroz vjetrobransko staklo i prati prometnu situaciju ispred svog vozila.

Prometnu situaciju iza vozila vozač prati gledanjem kroz prozor na vratima prtljažnika koristeći središnje unutarnje zrcalo.

Za praćenje prometne situacije s bočnih strana vozila koriste se bočna vanjska zrcala, a "mrtvi" kut se provjerava pogledom preko ramena kroz bočne prozore vozila.

S obzirom na to da većinu vremena gledamo naprijed kroz vjetrobransko staklo, u svakom trenutku bi trebali biti svjesni što se događa ispred vozila, pa to ne smatramo posebnim postupkom provjere.

Prije svake promjene smjera, vozač mora biti svjestan uvjeta u neposrednoj blizini svog vozila kako ne bi ugrozio druge sudionike u prometu ili imovinu.

Zbog toga je prema prometnim propisima dužan napraviti provjeru prometnih uvjeta prema točno određenom redoslijedu:

1. Provjera prometnih uvjeta iza vozila pogledom u središnje zrcalo,
2. Provjera prometne uvjeta s bočnih strana vozila pogledom u lijevo ili desno bočno vanjsko zrcalo, i
3. Provjera mrtvog kuta na lijevoj ili desnoj strani pogledom preko ramena kroz bočne prozore.

Ovisno o namjeravanom smjeru kretanja poznajemo lijevu i desnu provjeru prometnih uvjeta.

Provjera pogledom na unutarnje zrcalo

Svaka provjera prometnih uvjeta započinje s provjerom prometne situacije sa stražnje strane vozila kroz stražnji prozor pogledom u središnje unutarnje zrcalo.

Kada gledamo u središnje zrcalo pratimo i procjenjujemo:

• položaj vozila ili drugih sudionika u prometu iza svog vozila,
• na kojoj su udaljenosti,
• kojom brzinom se kreću,
• mijenjaju li smjer kretanja,
• itd.

Kada utvrdimo da naši planirani postupci promjene smjera kretanja neće utjecati na sudionike u prometu koji se kreću iza našeg vozila prelazimo na sljedeću provjeru, provjeru bočnih prometnih uvjeta pogledom u vanjsko bočno zrcalo.

Provjera vanjskog bočnog zrcala

Nakon provjere pogledom na unutarnje zrcalo slijedi provjera vanjskog bočnog zrcala.

Kako znati na kojoj strani gledati bočno zrcalo?

Odabir strane na kojoj provjeravamo prometne uvjete ovisi o namjeravanom smjeru kretanja našeg vozila.

Ako planiramo promijeniti smjer kretanja u desno (npr. desno skretanje), provjeravamo prometne uvjete na desnoj strani vozila, a ako svojim vozilom namjeravamo promijeniti smjer kretanja u lijevo (npr. prestrojavanje u lijevu susjednu prometnu traku), provjeravamo prometne uvjete na lijevoj strani vozila.

U nekim situacijama kada svojim kretanjem vozila možemo utjecati na druge sudionike u prometu i na lijevoj i na desnoj strani vozila, potrebno je provjeriti obje strane.

To se može dogoditi prilikom parkiranja u desno s kretanjem unatrag kada se krećemo desno unatrag a prednjim krajem svog vozila ulazimo u susjednu lijevu prometnu traku za kretanje prometa u suprotnom smjeru.

Što provjeravamo pogledom u vanjska bočna zrcala?

Pogledom u vanjska bočna vozačka zrcala provjeravamo prometnu situaciju s bočnih strana i iza vozila.

Kada gledamo u vanjska bočna vozačka zrcala pratimo i procjenjujemo:

• da li susjednim prometnim trakama nailaze druga vozila,
• na kojoj su udaljenosti od našeg vozila (po duljini i bočno),
• koliko se brzo kreću u odnosu na našu brzinu,
• da li nailaze biciklisti, mopedi, romobili i druge ugrožene skupine sudionika u prometu,
• itd.

Kada utvrdimo da naši planirani postupci promjene smjera kretanja i dalje neće utjecati na sudionike u prometu koji se kreću s bočnih strana i iza našeg vozila prelazimo na sljedeću provjeru, provjeru prometne situacije u “mrtvom” kutu pogledom preka ramena kroz bočna stakla automobila.

Provjera “mrtvog” kuta

Zadnja provjera u nizu je provjera prometne situacije u “mrtvom” kutu.

Mrtvi kut je vozačevom pogledu skriveno područje s bočnih strana vozila.

Kada je vozilo ili neki drugi sudionik u poziciji “mrtvog” kuta, vozač ga ne može uočiti pogledom u unutarnje ili bočna zrcala, niti perifernim vidom dok prati prometnu situaciju ispred vozila.

Zbog toga je potrebno okretom glave i pogledom kroz bočna stakla vozila uvjeriti se da niti u poziciji “mrtvog” kuta nema drugih sudionika u prometu.

Sažetak

Postupak provjere unutarnje zrcalo, bočno zrcalo i provjera “mrtvog” kuta se prema propisima mora izvoditi prije svake promjene smjera vozila ili radnje koja bi mogla ugroziti imovinu ili druge sudionike u prometu.

Kada napraviš provjeru prometnih uvjeta i uvjeriš se da namjeravanom radnjom nećeš nikoga ugroziti, tek tada smiješ započeti izvršavanje radnje.

Možda ti se kao početniku ovaj postupak provjere prometnih uvjeta čini kompliciranim i nepotrebnim.

Ako ga smatraš nepotrebnim, ne shvaćaš dovoljno njegovu važnost. 

Vrati se na početak ovog blog posta i pokušaj shvatiti zašto je bitno raditi provjeru prometnih uvjeta. 

Postupak provjere ti se čini kompliciran?

U potpunosti te razumijem, no s vremenom i uvježbavanjem navedene radnje ćeš izvoditi u svega nekoliko sekundi.

Na početku ćeš zaboravljati raditi provjere i trebat će ti određen mentalni napor da bi ih napravio svaki put kada je to potrebno. 

Nakon određenog vremena, shvatit ćeš važnost provjera prometnih uvjeta i provjere ćeš raditi automatski bez da si uopće svjestan da si ih napravio.

Česta pitanja i odgovori

Može li se pasti na ispitu zbog previše provjera?

Na ispitu se ne pada zbog previše provjera.

Ipak trebaš uzeti u obzir to da svaka provjera oduzima određeno vrijeme koje bi u protivnom bilo korišteno za sve ostale radnje u vožnji.

Ponekad se prometna situacija toliko brzo mijenja da je svako dodatno vrijeme dragocjeno, osobito vozaču početniku.

Smatram da treba raditi minimalan broj provjera koji je potreban da se uvjeriš da svaku radnju možeš obaviti sigurno po sebe, druge sudionike u prometu i imovinu.

Kako smanjiti mrtvi kut?

“Mrtvi” kut se zbog konstrukcije vozila i položaja vozača unutar vozila ne može u potpunosti ukloniti.

Ipak, treba znati kako se područje “mrtvog” kuta može smanjiti što znatno olakšava vožnju.

“Mrtvi” kut se smanjuje pravilnom prilagodbom sjedala vozača, unutarnjeg i vanjskih vozačkih zrcala.

Što ako na ispitu ne napravim napraviti provjeru prometnih uvjeta?

Ako na ispitu vožnje ne napraviš provjeru prometnih uvjeta i dovedeš u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, napravio si diskreditirajuću grešku nakon koje se ispit završava i ocjenjuje padom.