17 Najčešćih diskreditirajućih pogrešaka na ispitu vožnje

Sadržaj

1. Razlika između kumulativne i diskreditirajuće pogreške
2. Dodir čunja tijekom izvođenja poligonskih radnji
3. Dodir rubnog kamena (vozila ili drugog objekta)
4. Izlazak iz kolničke trake (na poligonu ili na javnoj cesti)
5. Nestajanje na znak “Stop” (pravilo 2 sekunde)
6. Oduzimanje prednosti drugom vozilu
7. Oduzimanje prednosti pješacima na pješačkom prijelazu
8. Nepoštivanje semafora
9. Oduzimanje prednosti kod polukružnog okretanja u raskrižju
10. Prestrojavanje/pretjecanje preko pune crte (ili pješačkog prijelaza)
11. Vožnja u suprotnom smjeru
12. Promjena prometne trake u raskrižju
13. Vožnja brzinom većom od dopuštene
14. Ometanje i ugrožavanje drugih sudionika u prometu (pješaka, biciklista, djece)
15. Opasne radnje koje iziskuju reakciju instruktora
16. Nepoštivanje znakova ovlaštene osobe (prometnog policajca)
17. Nepoštivanje oznaka na kolniku
18. Višestruko ponavljanje kumulativnih grešaka

Razlika između kumulativne i diskreditirajuće pogreške

Na ispitu iz upravljanja vozilom u autoškoli postoje dvije vrste pogrešaka koje možeš napraviti tijekom ispitne vožnje:

• kumulativne pogreške, i
• diskreditirajuće pogreške.

Kumulativne pogreške

Kumulativne pogreške su pogreške koje ne predstavljaju direktnu opasnost za sudionike u prometu.

Ispit nećeš pasti nakon počinjena jedne kumulativne pogreške.

Kako sam naziv govori, za pad na ispitu potrebno je napraviti istu pogrešku više puta ili više različitih pogreški.

Neke kumulativne pogreške smiješ napraviti maksimalno jedanput, a neke maksimalno dva puta.

Na ispitu ukupno smiješ napraviti najviše 20 različitih kumulativnih pogreški.

Diskreditirajuće pogreške

Diskreditirajuće pogreške su pogreške koje predstavljaju direktnu opasnost za sudionike u prometu.

Nakon počinjenja diskreditirajuće pogreške u vožnji ispit se završava i ocjenjuje padom.

Diskreditirajuće pogreške se dijele u 4 grupe:

• pogreške koje predstavljaju neposrednu opasnost za sudionike u prometu, te je zbog njih sudionik u prometu primoran poduzeti neku od izbjegavajućih radnji vozilom (naglo skretanje, naglo kočenje ili ubrzavanje vozilom, odustajanje od namjere i slično)
• postupci suprotni prometnim pravilima, prometnoj signalizaciji ili drugim oblicima upravljanja prometom
• izlazak vozilom izvan gabarita prometnice
• pogrešna upotreba komandi vozila na mjestu ili u pokretu koja je izazvala neposrednu opasnost.

U nastavku pročitaj 17 najčešćih diskreditirajućih pogrešaka zbog kojih se pada na ispitu iz upravljanja vozilom.

1. Dodir čunja tijekom izvođenja poligonskih radnji

Tijekom izvođenja posebnih radnji na prometnom vježbalištu, neovisno o kategoriji vozila, dodirivanje čunja je diskreditirajuća pogreška nakon čega se ispit prekida i ocjenjuje padom.

Najčešći slučaj dodirivanja čunja na ispitu iz upravljanja vozilom za B kategoriju vozila je kod izvođenja poligonske radnje vožnje po pravcu unaprijed-unatrag s promjenom smjera.

Kandidat koji dobro ne uvježba poligonsku radnju, tijekom vožnje unatrag s promjenom smjera izgubi nadzor nad vozilom i tijekom prolaskom između čunjeva dotakne ili sruši čunj.

U drugoj poligonskoj radnji za B kategoriju vozila, kočenje i zaustavljanje, događa se da kandidati nakon ubrzavanja kasno reagiraju i ne uspiju se zaustaviti prije predviđene zapreke (čunjeva).

Pri tome dolazi do dodira ili rušenja čunjeva što znači završetak ispita koji se ocjenjuje padom.

Da bi poligonska radnja bila uspješno obavljena potrebno je ubrzati do brzine 25 - 30 km/h, započeti kočenje nakon označenog mjesta kako bi se vozilo u potpunosti zaustavilo bez proklizavanja kotača, najkasnije 0,5 m prije čunjeva.

2. Dodir rubnog kamena (vozila ili drugog objekta)

Dodir rubnog kamena za vrijeme ispitne vožnje vrlo je čest tijekom vožnje u naselju.

U gusto naseljenim naseljima i kvartovima, zbog manjka parkirnih mjesta, vozači se zaustavljaju i parkiraju na kolniku.

Zbog takvog ponašanja, drugi vozači imaju smanjen prostor za mimoilaženje i manevriranje vozilom.

Kandidati se fokusiraju na vozilo koje moraju zaobići, a zaboravljaju na rubni kamen, vozilo ili objekt (npr. živica ili grane koje su se nadvile nad cestu) koji se nalazi na drugoj strani kolničke trake.

Zbog brzopletosti i nepažnje ostavljaju premali razmak do objekta nakon čega dolazi do dodira i završetka ispita.

3. Dodir rubnog kamena pri parkiranju

Osim u vožnji, pad zbog dodira rubnika čest je i prilikom izvođenja radnje parkiranja vozila.

Takve situacije prvo treba prepoznati što je ponekad vrlo teško za vozača početnika.

Ako u potpunosti nisi siguran u to da nećeš dodirnuti rubni kamen, zaustavi vozilo i odgodi obavljanje radnje dok ne utvrdiš da je mimoilaženje ili ulazak u parkirno mjesto u potpunosti sigurno.

Kada nastupe ovakve i slične situacije trebaš pokazati ispitivaču da vladaš situacijom i znaš reagirati bez da ugroziš svoju sigurnost i sigurnost sudionika u prometu.

4. Izlazak iz kolničke trake (na poligonu ili na javnoj cesti)

U naselju se uz kolničku traku nalazi rubni kamen, njegovo dodirivanje čini diskreditirajuću pogrešku.

Rubnog kamena uz cestu izvan naselja nema, no to ne znači da ponekad možeš slobodno izaći izvan gabarita kolničke trake.

Cestama izvan naselja se vozi većim brzinama zbog čega svaki izlazak izvan granica kolničke trake predstavlja iznimnu opasnost za sve sudionike u prometu.

Kontroliran i nekontroliran izlazak izvan kolničke trake može prouzročiti:

• nesreću,
• oštećivanje automobila i imovine,
• nalijetanje na druge sudionike u prometu, itd.

Nakon prelaženja gabarita kolničke trake ispit se završava i ocjenjuje padom.

5. Nestajanje na znak “Stop” (pravilo 2 sekunde)

Na znak “Stop” u autoškoli potrebno je stati. Kotači automobila moraju biti u potpunom mirovanju minimalno dvije sekunde.

To je jedno od pravila koja se vježbaju u prvim satima vožnje s instruktorom.

To znači da bi do kraja osposobljavanja svi kandidati trebali dobro znati ovo pravilo.

Do ispita već i vrapci na granama znaju da se na znaku “Stop” treba stati minimalno dvije sekunde, no na ispitu vladaju drugačiji uvjeti.

Kod nekih kandidata je na ispitu prisutna velika nervoza, trema i strah zbog kojih i ovakva naizgled jednostavna pravila u takvim trenutcima zaborave.

Prolazak raskrižjem bez stajanja na znak “Stop” barem 2 sekunde je s razlogom diskreditirajuća greška na koju ispitivač kandidatu ne može progledati kroz prste.

Ako se to dogodi ispit je završen.

6. Oduzimanje prednosti drugom vozilu

Oduzimanje prednosti prolaska je se svaki događaj u kojem je vozilo koje ima prednost prolaska moralo promijeniti brzinu ili smjer kretanja zbog drugog vozila koje ga je trebalo propustiti.

Prednost prolaska može biti oduzeta vozilima u raskrižju, kružnom toku, prilikom uključivanja u promet sa sporedne ceste, itd.

Postoji mnogo situacija u kojima možeš drugom automobilu oduzeti prednost, no ova koju ću ti opisati je najčešća na kojoj kandidati na ispitu griješe i svakako ju trebaš zapamtiti.

Skretanje u lijevo na raskrižju.

Kandidati obraćaju pozornost automobile koji dolaze iz suprotnog smjera kako im ne bi oduzeli prednost.

Zbog manjka iskustva ne primjećuju pješake koji nailaze pješačkim prijelazom.

Krenu u radnju skretanja, te se zbog kasnog uočavanja pješaka moraju zaustaviti na prometnoj traci automobila koji nailaze is suprotnog smjera.

Ako za vrijeme dok si zaustavljen naiđe automobil iz suprotnog smjera, oduzimaš mu prednost.

S obzirom na to da mu blokiraš prolaz, taj automobil zbog tvog položaja mora promijeniti svoju brzinu ili smjer kretanja.

To je jedna od najčešćih diskreditirajućih pogreška zbog koje kandidati padaju na ispitu.

Tijekom skretanja u lijevo trebaš čekati u svojoj prometnoj traci sve dok se ne pojave uvjeti za sigurno skretanje kako ne bi ugrozio sigurnost drugih sudionika u prometu.

7. Oduzimanje prednosti pješacima na pješačkom prijelazu

Vozači automobila su dužni propustiti pješake na pješačkom prijelazu osim ako to nije drugačije određeno znakovima ovlaštene osobe, semaforom ili prometnim znakom.

Pješaci su jedna od najugroženijih i najmanje zaštićenih skupina sudionika u prometu, pa je oduzimanje prednosti pješacima na pješačkom prijelazu s razlogom diskreditirajuća pogreška na kojoj se pada ispit.

Zakon kaže kako je vozač dužan kretati se smanjenom brzinom i propustiti pješake koji su već stupili ili stupaju na pješački prijelaz.

Što znači da pješaci stupaju na pješački prijelaz i kako to prepoznati?

Prvo treba uočiti da se približavaš pješačkom prijelazu, a zatim gledati široko oko pješačkog prijelaza ne bi li uočio pješake u njegovo blizini.

Stupanje pješaka na pješački prijelaz znači da oni svojim kretanjem daju do znanja vozaču da namjeravaju prijeći preko pješačkog prijelaza.

Ponekad je to vrlo teško odrediti.

Na primjer, kada pješaci razgovaraju odmah uz pješački prijelaz i trenutno ne daju znakove da bi mogli stupiti na pješački prijelaz, no to se u svakom trenutku može iznenadno promijeniti.

U takvim situacijama kada se pješak nalazi pokraj pješačkog prijelaza treba usporiti kretanje vozila i po potrebi se zaustaviti.

Postoji nepisano pravilo kada treba stati pješacima na pješačkom prijelazu.

Instruktori uče kandidate da pješacima treba stati ako pješak svojom kretnjom daje do znanja da želi priječi cestu, a do pješačkog prijelaza je udaljen manje od 3-5 koraka.

8. Nepoštivanje semafora

Dvije česte diskreditirajuće pogreške vezane za nepoštivanje semafora na ispitu su:

• Prolazak kroz crveno svjetlo
• Ignoriranje dopunskog svjetla/strelice

9. Prolazak kroz crveno svjetlo

Ispitivači pozorno prate svaki prolazak kroz semafor jer je prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu jedan od najčešćih prometnih prekršaja nakon dobivanja vozačke dozvole.

Nesreće koje se dogode zbog prolaska kroz crveno svjetlo na semaforu jedne su od najfatalnijih nesreća zbog čega je ova pogreška na ispitu s razlogom diskreditirajuća pogreška.

Prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu tijekom ispita znači završetak i pad na ispitu.

10. Prolazak kroz žuto svjetlo

Prolazak kroz žuto svjetlo je jedna od zbunjujućih situacija za sve kandidate za vozače.

Što napraviti ako se pred prolaskom kroz raskrižje ugasi zeleno i upali žuto svjetlo?

Moj instruktor mi je dao odličan savjet kako postupiti u takvoj situaciji:

Ako voziš brzinom takvom da se ne možeš sigurno i pravovremeno zaustaviti prije ulaska u raskrižje, tada ispitivači toleriraju prolazak raskrižjem kroz žuto svjetlo.

Trebaš zaustaviti vozilo ako voziš brzinom takvom da se možeš pravovremeno i sigurno zaustaviti prije ulaska u raskrižje.

Također uzmi u obzir automobile i njihov razmak iza svog vozila.

Procijeni hoće li tvoje kočenje utjecati na automobile iza? Postoje li uvjeti da se oni zaustave iza tebe na sigurnom razmaku?

11. Ignoriranje dopunskog svjetla/strelice

Prolazak semaforom na dopunsku strelicu je vrlo rijetka situacija čak i u većim gradovima gdje je mnoštvo semafora s dopunskim strelicama.

Zbog toga ponekad kandidati nisu niti svjesni da je ovo diskreditirajuća pogreška na ispitu.

O čemu se ovdje zapravo radi?

Što znači dopunska strelica na semaforu?

Dopunska strelica na semaforu je posebno svjetlo na semaforu koje daje pravo prolaska vozačima koji skreću u lijevo ili desno dok je na glavnom semaforu upaljeno crveno svjetlo.

Dopunska strelica može biti postavljena:

• u raskrižju kao zasebno svjetlo,
• prije raskrižja u ravnini sa zelenim svjetlom

Ako se semafor s dopunskom strelicom nalazi unutar raskrižja kao zasebno prometno svjetlo, njegovo paljenje vozilima u raskrižju osigurava siguran izlazak iz raskrižja.

Drugim riječima, vozila unutar raskrižja mogu brže napustiti raskrižje znajući da je pješacima na pješačkom prijelazu i vozilima iz suprotnog smjera upaljeno crveno svjetlo.

Vozilima koja još nisu ušla u raskrižje zabranjen je prolazak raskrižjem jer je na glavnom semaforu upaljeno crveno svjetlo. Za njih, upaljena dopunska strelica u raskrižju ne vrijedi.

Ako se semafor s dopunskom strelicom nalazi prije raskrižja na visini na kojoj se nalazi zeleno svjetlo, tada vozila koja još uvijek nisu ušla u raskrižje mogu proći raskrižjem i kada je na glavnom semaforu upaljeno crveno svjetlo.

U toj situaciji vozač mora znati kako on prolazi na dopunsku strelica i nema prednost nad drugim sudionicima u prometu.

Na primjer, mora propustiti pješake na zebri i automobile iz suprotnog smjera ili one automobile koji se polukružno okreću.

12. Oduzimanje prednosti kod polukružnog okretanja u raskrižju

Tko ima prednost pri polukružnom okretanju u raskrižju ne zna jako puno vozača.

Usudio bih se reći da čak više od polovice vozača ovo ne razumije.

Ne krivim ih jer niti mene moj instruktor u autoškoli nije naučio ovo pravilo.

Ne zato što nije htio, već zato što sam polagao vozački ispit u malom gradu u kojem nema niti jednog mjesta koje omogućava polukružno okretanje.

Situacija je sljedeća.

Vozilo stoji na semaforu i želi skrenuti u desno. Na glavnom semaforu mu je upaljeno crveno svjetlo, no pali mu se dopunska strelica za skretanje u desno.

Vozilo započinje radnju skretanja u desno kada drugo vozilo s njegove desne strane započinje radnju polukružnog okretanja.

Vozilo koje se polukružno okreće ima prednost pred vozilom koje na dopunsku strelicu skreće u desno.

Vozilo koje skreće u desno ga je dužno propustiti.

13. Prestrojavanje/pretjecanje preko pune crte (ili pješačkog prijelaza)

Promjena prometne trake ili pretjecanje preko pune crte nije dozvoljeno jer takva radnja može imati utjecaj na sigurnost svih sudionika u prometu.

Zbog toga se prelazak preko pune crte smatra diskreditirajućom pogreškom na ispitu iz upravljanja vozilom.

Ponekad je prometna situacija vrlo komplicirana, a uz to je još potrebno slušati naredbe ispitivača.

Nakon dobivanja naredbe o skretanju na sljedećem raskrižju kandidat se u potpunosti koncentrira na rad prestrojavanja i svega što joj prethodi, te na ostale sudionike u prometu.

Zaokupiran je “bitnijim” stvarima pa mu promaknu oznake na kolniku.

Započinjanjem radnje prestrojavanja preko puno crte ili pješačkog prijelaza ispit završava.

14. Vožnja u suprotnom smjeru

Vožnja u suprotnom smjeru s razlogom je diskreditirajuća pogreška na ispitu iz upravljanja vozilom.

Nepoštivanje znaka zabrane prometa u jednom smjeru i nastavljanje kretanja cestom u suprotnom smjeru od dozvoljenog predstavlja veliku opasnost za sve sudionike koji se kreću tom cestom.

Kandidati najčešće skrenu u suprotni smjer prilikom skretanja na raskrižju s više prometnih traka gdje kroz raskrižje nisu iscrtane crte vodilje.

Na raskrižjima gdje je moguće skrenuti u suprotni smjer postavlja se znak obaveznog obilaženja koji ukazuje vozaču koji skreće na traku u koju treba skrenuti.

Vožnja u suprotnom smjeru na ispitu se događa iz nepažnje i nepraćenja prometnih znakova.

Praćenje prometnih znakova za vrijeme vožnje jedna je od najbitnijih karakteristika dobrih kandidata koji prolaze ispit iz prvog pokušaja.

Ako ti praćenje prometnih znakova predstavlja problem, na sljedećem satu vožnje posebno obrati pažnju na znakove.

Nemoj zaboraviti da uvijek možeš instruktora pitati za savjet.

15. Promjena prometne trake u raskrižju

Promjena prometne trake u raskrižju nije dozvoljena jer promjena trake u raskrižju može biti iznimno opasna radnja za sve sudionike u prometu.

Pitaš se, pa kako nije dozvoljeno kad su rubovi prometnih traka u raskrižjima s više prometnih traka iscrtkani isprekidanim linijama? Zar se preko isprekidanih crta ne smije prelaziti?

Iscrtkane linije u raskrižju nemaju isto značenje kao i one izvan raskrižja.

Iscrtkane linije u raskrižju zovu crte vodilje. Služe za vođenje prometa tj. odvajanje prometnih traka u raskrižju i preko njih se ne smije prelaziti.

Iscrtkana linija izvan raskrižja također odvaja prometne trake, no preko nje se može prelaziti.

Ako malo bolje pogledaš, uočit ćeš kako se izgled crta vodilja u raskrižju razlikuje od isprekidanih crta koje odvajaju prometne trake izvan raskrižja.

Praznine i crte na crti vodilji su puno kraće dok su kod razdjelne crte puno duže.

Moram biti iskren i priznati kako sam prošao ispit iz upravljanja vozilom iz prvog pokušaja, a da nisam znao što točno znače da su iscrtkane linije u raskrižju crte vodilje.

Mislio sam da se preko crta vodilja smije prestrojavati kao i preko iscrtkane linije koja dijeli prometne trake izvan raskrižja

Nedugo nakon što sam položio sam shvatio da sam u krivu.

Na svu sreću nije se dogodila prometna nesreća ili druga situacija koja bi ugrozila bilo kojeg sudionika u prometu.

Dobro zapamti da su iscrtkane linije u raskružju crte vodilje preko kojih se nije dopušteno prestrojavati tijekom prolaska raskrižja.

16. Vožnja brzinom većom od dopuštene

Na baš svakoj cesti postoji ograničenje brzine.

Ponekad je ograničenje iskazano znakom, a kada nema znaka svaka vrsta prometnice ima zakonski propisanu ograničenu brzinu.

Vožnja iznad brzine ograničenja zakonski je zabranjena i zbog toga se svrstava u diskreditirajuće pogreške na ispitu.

Kandidati najčešće prekoračuju brzinu nakon prelaska iz dinamične brže vožnje na cesti izvan naselja u naselje ili kvart u kojem je potreban oprez i vožnja manjom brzinom.

Bitno je u svakom trenutku znati kojom vrstom ceste voziš kako bi znao prilagoditi brzinu i dinamiku vožnje.

U kvartovima i naseljima se traži povećan oprez i sporija vožnja, dok se na cestama izvan naselja traži dinamika i vožnja većim brzinama.

Oboje se provjerava na ispitu, a ispitivači posebno obraćaju pozornost upravo na prilagodbu pri prelasku iz jednog u drugi.

17. Prilagodba brzine i vožnja manjom brzinom od ograničenja

Brzina iskazana na znaku je maksimalna dozvoljena brzina.

U normalnim uvjetima, kada je to moguće, preporučuje se voziti približno tom brzinom.

Vožnja manjom brzinom od navedene ima mnoštvo negativnih utjecaja na sigurnost prometa. Jedan od tih je usporavanje prometa.

S druge strane, u lošim prometnim, cestovnim i vremenski uvjetima treba prilagoditi dinamiku i brzinu vožnje uvjetima na cesti.

Na primjer, ako voziš po autocesti gdje je ograničenje brzine 130 km/h, a pada snijeg i cesta nije oštećena.

Nećeš voziti maksimalnom dozvoljenom brzinom već puno manjom brzinom u ovisnosti o uvjetima na cesti.

18. Ometanje i ugrožavanje drugih sudionika u prometu (pješaka, biciklista, djece)

Pješaci, biciklisti i djeca su najmanje zaštićene i ujedno najugroženije skupine sudionika u prometu.

Tijekom vožnje na njih treba obratiti veću pozornost jer njihovi postupci mogu biti nagli i neočekivani.

To se posebno odnosi na djecu jer se prema njima ne može primijeniti načelo povjerenja da će se ponašati u skladu s pravilima prometa.

Osobno mi se nedavno dogodila situacija u kojoj mi je dijete (po mojoj procjeni oko 5 godina starosti) s biciklom, bez ikakvog upozorenja, naglo skrenulo s nogostupa na prometnu traku ispred mog vozila.

Zbog velike pozornosti, smanjene brzine vožnje i pravovremene reakcije uspio sam reagirati kočenjem i zaustavljanjem vozila bez da ugrozim druge sudionike u prometu.

Kako voziti pokraj pješaka, biciklista i djece?

• gledati što dalje ispred vozila radi što ranijeg uočavanja
• pravovremeno prilagoditi brzinu vožnje (smanjiti brzinu)
• oprezno obilaziti uz dovoljan bočni razmak
• po potrebi djecu upozoriti zvučnim signalom
• u kišnim uvjetima na mokrom kolniku na kojem postoje lokve, prilagoditi brzinu kako ih ne bi pošpricali.

U slučaju nepoštivanja ovih pravila, kada sigurnost drugih sudionika u prometu bude ugrožena, instruktor će reagirati korištenjem pomoćnih nožnih komandi ili dodirom upravljača što znači završetak i pad ispita.

19. Opasne radnje koje iziskuju reakciju instruktora

Postoji neograničen broj situacija koje se mogu dogoditi za vrijeme vožnje, a mogu ugroziti sigurnost sudionika u prometu.

Kada postoji objektivna opasnost da će kandidat izazvati prometnu nesreću ili materijalnu štetu, instruktor vožnje dužan je intervenirati na kandidatovo upravljanje vozilom.

Instruktor može reagirati tako da upotrijebi nožne komande (kočnica, spojka, gas), preuzme kontrolu nad automobilom dodirom upravljača ili promjeni brzinu na mjenjaču.

Najčešće pogreške kandidata na ispitu u kojima će instruktor intervenirati su naveden u tekstu iznad, no postoji još jedna pogreška koju nisam spomenuo, a vrlo je česta kod kandidata.

Radi se o pogrešci utvrđivanja prometnih uvjeta prije započinjanja radnje vozilom koja utječe na sigurnost drugih sudionika u promet.

Drugim riječima, kandidati zaboravljaju provjeriti prometne uvjete provjeravanjem “mrtvog kuta” i zrcala prije nego započnu neku od radnji koje bi mogle utjecati na sigurnost drugih sudionika u prometu.

Na primjer, zamisli situaciju prestrojavanja i promjene prometne trake.

Prije započinjanja radnje prestrojavanja trebaš biti svjestan prometne situacije oko svog vozila kako prilikom promjene trake ne bi oduzeo prednost automobilima koji voze trakom u koju se prestrojavaš.

Provjeravanjem prometnih uvjeta izbjeći ćeš oduzimanje prednosti i narušavanje sigurnosti drugih sudionika, te potrebu za reakcijom instruktora.

20. Nepoštivanje znakova ovlaštene osobe (prometnog policajca)

Ovo je nešto rjeđa pogreška od ostalih na listi, no vrlo problematična za kandidate na ispitu upravo zbog toga što je vrlo rijetka.

Kandidati na obuci vrlo rijetko imaju priliku voziti raskrižjem kojim upravlja ovlaštena osoba, tj. prometni policajac.

Zbog toga nemaju dojam koliko je poznavanje znakova ovlaštene osobe bitno za vožnju.

Ako se u vrijeme ispita dogodi da nekim raskrižjem upravlja ovlaštena osoba, kandidat se zbog manjka znanja lako zbuni što dovodi do krive reakcije.

Kriva reakcija kandidata na znakove ovlaštene osobe može narušiti sigurnost drugih sudionika u prometu što će zahtijevati reakciju instruktora što je ujedno i diskreditirajuća greška, te pad na ispitu.

Dobro poznavanje prometnih propisa i sigurnosnih pravila znači puno veću vjerojatnost prolaska ispita iz upravljanja vozilom iz prvog pokušaja.

21. Nepoštivanje oznaka na kolniku

Iako su manje zamjetne jer se nalaze na kolniku, oznake na kolniku se po zakonu smatraju znakovima.

Njihovim nepoštivanjem može doći do velike sigurnosne ugroze za sve sudionike u prometu pa se takva pogreška na ispitu s razlogom karakterizira kao diskreditirajuća pogreška nakon koje se završava ispit.

Najčešće pogreške kandidata zbog oznaka na kolniku:

• vožnja trakom za promet vozila javnog prijevoza (taksi, bus)
• ograničenje brzine (npr. zona 30)
• skretanje u suprotni smjer na velikim raskrižjima gdje to oznake na kolniku zabranjuju

Zapamti da su oznake na kolniku jednako važne kao i znakovi i nemoj ih zanemariti tijekom vožnje.

22. Višestruko ponavljanje kumulativnih grešaka

Kao što već znaš, kumulativne greške nisu diskreditirajuće kada ih napraviš prvi put, no višestrukim ponavljanjem postaju diskreditirajuće.

Neke kumulativne pogreške smiješ ponoviti samo jednom, a neke maksimalno dva puta prije nego postanu diskreditirajuće.

Odličan savjet kako spriječiti ponavljanje kumulativnih grešaka tijekom ispita je zahtjev ispitivaču da ti govori počinjene greške tijekom ispita.

Ispitivač će te upozoriti na kumulativne greške odmah kada ih napraviš nakon čega možeš više obratiti pažnju na spomenute greške kako se ne bi ponovile.

Najčešće kumulativne pogreške zbog kojih se pada na ispitu su:

• neprovjeravanje “mrtvog” kuta i ogledala
• nedavanje pokazivača smjera
• gašenje automobila pri kretanju
• krivo korištenje parkirne kočnice (kretanje vozila unatrag na uzbrdici)
• nekorištenje unutarnjih i vanjskih zrcala
• neuspjelo parkiranje vozila iz 2 pokušaja
• neprakticiranje eko vožnje (kočenje motorom)
• nedovoljan razmaka od vozila ispred.

Također, bitno je znati kako je dozvoljeno napraviti maksimalno 20 različitih kumulativnih.

Svaka sljedeća pogreška znači završetak i pad ispita.

Predlažem ti da se tijekom ispita ne zamaraš s brojem napravljenih pogreški.

Vozi najbolje što možeš. Probaj napraviti što manje kumulativnih i niti jednu diskreditirajuću pogrešku.

Sretno na ispitu!