Skretanje u lijevo na raskrižju (pravilo lijevog skretanja)

Sadržaj:

1. Pravilo lijevog skretanja
2. Postupak skretanja u lijevo na raskrižju
3. Skretanje u lijevo na raskrižju sa semaforom
4. Skretanje u lijevo na semaforu s dopunskom zelenom strelicom
5. Skretanje u lijevo na raskružju iz posebne prometne trake
6. Skretanje u lijevo na raskrižju s više prometnih traka
7. Skretanje u lijevo na raskrižju s drugačijim položajem ceste s pravom prednosti
8. Skretanje u lijevo izvan uobičajenog raskrižja (npr. u dvorište ili parking)
9. Skretanje u lijevo dok raskrižjem upravlja ovlaštena osoba (npr. prometni policajac)

Pravilo lijevog skretanja

Skretanje u lijevo je jedan od najopasnijih elemenata vožnje.

Vrlo je opasan zato što se putanja vozila koje skreće u lijevo presijeca s putanjom vozila koja nailaze iz suprotno smjera.

Osim zbog vozila iz suprotnog smjera, opasno je i zbog vozila koja nailaze iz istog smjera, a pretječu, a vrlo ih je teško uočiti prilikom skretanja.

Pravilo lijevog skretanja govori kako su na cesti iste važnosti vozila koja skreću u lijevo dužna propustiti vozila iz suprotnog smjera koja zadržavaju smjer kretanja (voze ravno) ili skreću u svoju desnu stranu.

To znači da ako nailazimo na raskrižje na kojem želimo skrenuti desno ili voziti ravno, a preko puta je cesta iste važnosti, imamo pravo prednosti prolaska nad vozilima iz suprotnog smjera koja skreću u svoju lijevu stranu. 

Važno je napomenuti kako pravilo lijevog skretanja ne isključuje, već nadopunjuje pravilo desne strane, kao i upravljanje prometom prometnim znakovima i semaforima.

Postupak skretanja u lijevo na raskrižju

U ovom postupku objasnit ću pravilo lijevog skretanja na primjeru jednostavnog raskrižja, gdje se promet regulira prometnim znakovima, a svaki smjer prometa ima po jednu prometnu traku.

Lijevo skretanje na raskrižju s drugačijim načinom upravljanja prometom i više prometnih traka ima samo nekoliko manjih razlika, koje ću pojasniti u nastavku teksta, nakon što objasnim sam postupak skretanja.

Postupak skretanja u lijevo sastoji se od 4 koraka:

1. Prilazak raskrižju
2. Pozicioniranje vozila
3. Ulazak u raskrižje
4. Lijevo skretanje

1. Prilazak raskrižju

Raskrižju na kojem planiramo skrenuti u lijevo treba prići smanjenom brzinom i s povećanim oprezom.

Prvo što treba primijetiti i odrediti je način upravljanja prometom na raskrižju.

Da li se na raskrižju upravlja prometnim znakovima, semaforom, da li njime upravlja ovlaštena osoba ili vrijedi pravilo desne strane.

Kao što sam prethodno napomenuo, u ovom postupku objašnjavanja pravilno skretanja u lijevo smatrat ćemo da se raskrižjem upravlja znakovima kao što je to prikazano na slici.

Potom je potrebno napraviti lijevu provjeru prometnih uvjeta pogledom na unutarnje ogledalo, vanjsko bočno ogledalo, te “mrtvi” kut pogledom preko ramena kroz zadnje bočno staklo.

Skretanje u lijevo treba najaviti uključivanjem lijevog pokazivača smjera.

Također, treba obratiti pažnju i propustiti pješake koji nailaze pješačkim prijelazom preko prometne trake kojom vozimo.

2. Pozicioniranje vozila

Ako s ceste s prednošću prolaska skrećemo lijevo u sporednu cestu, možemo odmah bez zaustavljanja vozila i uz povećan oprez ući u raskrižje.

Ako sa sporedne ceste skrećemo lijevo u cestu s prednošću prolaska, a ispred raskrižja je prometni znak ”Raskrižje s cestom s prednošću prolaska”, nismo se dužni zaustaviti. 

No, u raskrižje smijemo ući tek kada se uvjerimo da to možemo napraviti na siguran način za druge sudionike u prometu tj. da vozilima koja nailaze cestom s prednošću prolaska nećemo oduzeti prednost.

Kada je ispred raskrižja postavljen prometni znak “Stop”, dužni smo prije ulaska u raskrižje zaustaviti svoje vozilo (pravilo 3 sekunde) i tek tada smijemo na siguran način ući u raskrižje.

Kada skrećemo ulijevo, vozilo moramo što više pomaknuti prema lijevoj strani prometne trake, uz razdjelnu crtu na kolniku.

Ovo je važno kako bismo drugim vozačima jasno dali do znanja o svojoj namjeri kretanja.

3. Ulazak u raskrižje

U raskrižje ulazimo tek kada to možemo napraviti na siguran način za nas i za druge sudionike u prometu.

U raskrižje ne smijemo ući onda kada procijenimo da nećemo na siguran način moći naputiti raskrižje.

U situaciji kada se na raskrižju upravlja znakovima, a skrećemo iz sporedne ceste u cestu s prednošću prolaska, u raskrižje nećemo ući sve dok vozila u prometnoj traci ispred nas nisu napustila raskrižje.

Ulaskom u raskrižje prije nego li su vozila u prometnoj traci ispred nas napustila raskrižje riskiramo oduzimanje prednosti vozilima koja nailaze cestom s prednošću prolaska.

Vozilo zaustavljamo na liniji preglednosti i tu čekamo da se ostvare uvjeti za skretanje.

Ako pak skrećemo iz ceste s prednošću prolaska u sporednu cestu, možemo odmah ući u raskrižje.

U toj situaciji, kada se mi nalazimo na cesti s prednošću prolaska, ne moramo se brinuti o tome da ćemo oduzeti prednost vozilima koja nailaze s bočnih strana sa sporednih cesta, pa vozilo zaustavljamo u sredini raskrižja.

Kada uđemo u raskrižje, vozilo je i dalje pozicionirano na lijevoj strani prometne trake uz samu crtu koja razdvaja kolnik.

4. Lijevo skretanje

Da bi započeli skretanje moramo poštovati pravilo lijevog skretača, tj. propustiti sva vozila iz suprotnog smjera koja zadržavaju smjer kretanja ili skreću u svoju desnu stranu (našu lijevu).

Uz to, prije samog izvođenja skretanja, trebamo se pogledom glave preko lijevog ramena uvjeriti da pješačkim prijelazom preko prometne trake u koju planiramo skrenuti ne nailaze pješaci.

Ako nailaze pješaci dužni smo ih propustiti.

Pješake propuštamo tako da zadržavamo poziciju vozila sve dok pješaci ne prijeđu, tj. dok se ne ostvare uvjeti za sigurno skretanje.

Ponekad je pješački prijelaz dovoljno uvučen u prometnu traku tako da vozilo možemo zaustaviti ispred samog pješačkog prijelaza, a da ne ometamo vozila koja nailaze iz suprotnog smjera.

Početnicima je to teško procijeniti pa im se ne preporučuje započeti skretanje sve dok se za to u potpunosti ne ostvare uvjeti kako vozilima koja nailaze iz suprotnog smjera ne bi oduzeli prednost.

Skretanje u lijevo obavljamo krećući se uz zamišljeni ili obilježeni luk koji spaja dvije središnje crte bočnih kolnika, odnosno uz crte vodilje, ako postoje.

Skretanje u lijevo na raskrižju sa semaforom

Skretanje u lijevo na raskrižju koje je upravljano semaforom je nešto jednostavnije od skretanja u lijevo na raskrižju na kojem se prometom upravlja znakovima.

Prilikom prilaska raskrižju potrebno je uočiti je li na raskrižju uopće dozvoljeno skretanje u lijevo.

Kada je to dozvoljeno, neovisno o tome je li na semaforu upaljeno crveno ili zeleno svjetlo, skretanje je potrebno najaviti uključivanjem lijevog pokazivača smjera.

Uz to, treba provjeriti prometne uvjete iza i s lijeve bočne strane vozila pogledom u unutrašnje ogledalo, lijevo bočno ogledalo, te provjeriti "mrtvi" kut pogledom kroz zadnje lijevo bočno staklo.

Kao i kod svakog drugog kretanja kroz raskrižje na kojem se prometom upravlja semaforom, za ulazak i prolazak raskrižjem potrebno je čekati da se upali zeleno svjetlo.

Paljenje zelenog svjetla daje nam dozvolu za ulazak u raskrižje.

S obzirom na to da je promet na raskrižju upravljan semaforom, možemo pretpostaviti kako je sigurno ući do sredine raskrižja.

Prema pravilu lijevog skretača potrebno je propustiti sva vozila koja nailaze iz suprotnog smjera (cesta iste važnosti), a zadržavaju smjer kretanja ili skreću u svoju desnu stranu.

Ako nema vozila iz suprotnog smjera koja trebamo propustiti i pješaci ne nailaze pješačkim prijelazom preko prometne trake u koju planiramo skrenuti, možemo se nastaviti kretati i bez zaustavljanja nastaviti skretanje.

S druge strane, kada primijetimo vozila iz suprotnog smjera koja trebamo propustiti ili pješake, svoje vozilo zaustavljamo u sredini raskrižja.

Kada u raskrižju postoji crta vodilja, vozilo možemo zaustaviti u ravnini s točkom u kojoj se crta vodilja počinje odvajati od središnje crte.

Skrećemo tek kada se ostvare uvjeti da sigurno bez ugrožavanja drugih sudionika možemo obaviti skretanje.

Skretanje u lijevo na semaforu s dopunskom zelenom strelicom

Kod raskrižja s velikom količinom prometa, radi povećanja protoka se na semafore ugrađuju dopunske strelice.

Dopunske strelice omogućavaju kretanje kroz raskrižje i dok je na glavnom semaforu upaljeno crveno svjetlo.

Dopunska zelena strelica za skretanje u lijevo može biti postavljena na dva načina:

1. uz glavni semafor u razini zelenog svjetla, i
2. kao zasebno svjetlo unutar raskrižja.

1. Dopunska strelica postavljena uz glavni semafor u razini zelenog svjetla

Dopunska strelica postavljena uz glavni semafor u razini zelenog svjetla omogućuje lijevom skretaču ulazak u raskrižje i dok je na glavnom semaforu upaljeno crveno svjetlo.

U Zagrebu i drugim većim gradovima gdje je prometna situacija vrlo kompleksna, takva zelena strelica vozačima koji skreću u lijevo osigurava nesmetan prolazak raskrižjem.

To znači da je vozač koji skreće u lijevo "zaštićen" jer je u isto vrijeme sudionicima koje bi tebao propustiti zabranjen prolaz raskrižjem

Vozačima iz suprotnog smjera i pješacima na pješačkom prijelazu s prometnom trakom u koju planiramo skrenuti je na semaforu upaljeno crveno svjetlo.

U gradovima gdje je prometna situacija jednostavnija, postoje semafori s dopunskom strelicom za skretanje u lijevo na kojima će i vozačima iz suprotnog smjera i pješacima u isto vrijeme biti dozvoljen prolazak raskrižjem.

Ako se prvi puta krećeš nekim raskrižjem na dopunsku strelicu, kreći se s oprezom i skretanje u lijevo započni tek kada si siguran da ne ugrožavaš druge sudionike u prometu.

2. Dopunska strelica postavljena kao zasebno svjetlo unutar raskrižja

Dopunska strelica postavljena kao zasebno svjetlo na suprotnoj strani raskrižja, dok je na glavnom semaforu upaljeno crveno svjetlo, vozilima koja još uvijek nisu ušla u raskrižje ne dozvoljava ulazak.

Ona isključivo služi vozilima koja se već nalaze u raskrižju tako da im olakša i ubrza izlazak iz raskrižja zbog skore pojave zelenog svjetla vozilima koja nailaze s bočnih strana raskrižja.

Ta dopunska strelica služi da se raskrižje što brže "očisti" od vozila kako ne bi ometala bočna vozila koja na zeleno svjetlo ulaze u raskrižje.

Dok je upaljena takva zasebna postavljena zelena strelica, vozilima koja nailaze iz suprotnog smjera i pješacima koji nailaze pješačkim prijelazom je na semaforu upaljeno crveno svjetlo i zabranjen prolazak raskrižjem.

Skretanje u lijevo na raskružju iz posebne prometne trake

Da bi se povećao protok prometa raskrižjem često se za skretanje u lijevo koristi dodatna prometna traka.

Skretanje u lijevo iz zasebne prometne trake omogućava vozilima koja nailaze iza njih i zadržavaju smjer kretanja, ili skreću u desno, nesmetan prolazak raskrižjem.

Skretanje u lijevo iz zasebne prometne trake, ovisno o načinu upravljanja raskrižjem, izvodi se prema već prethodno opisanom postupku i spomenutim prometnim pravilima.

Skretanje u lijevo na raskrižju s više prometnih traka

Da bi se na izuzetno prometnim raskrižjima dodatno povećao protok prometa, postavlja se više prometnih traka za skretanje u lijevo.

To su najčešće raskrižja na kojima se upravlja semaforom, a često se skretanje u lijevo odvija na dopunsku strelicu postavljenu uz glavni semaforu u razini zelenog svjetla.

U raskrižju s više prometnih traka, za skretanje u lijevo, osim krajnje lijeve prometne koja se prostire uz središnju crtu na kolniku, ako je to određeno prometnim znakom ili oznakama na kolniku, možemo koristiti i druge prometne trake.

Drugim riječima, za skretanje u lijevo možemo odabrati bilo koju od traka namijenjenih za skretanje u lijevo.

Najčešće odabiremo onu koja nam omogućuje da se uz što manje prestrojavanja nakon skretanja nastavimo kretati prema planiranoj ruti.

Primjerice, ako na prvom sljedećem raskrižju nakon skretanja u lijevo planiramo skrenuti u desno, dobar izbor je krajnja desna prometna traka, a ako pak nakon skretanja ubrzo planiramo skrenuti u lijevo, dobro je izabrati krajnju lijevu traku.

Kretanje raskrižjem obavlja se isključivo iz one prometne trake koju smo odabrali prije ulaska u raskrižje.

Isprekidana crta u raskrižju je crta vodilja preko koje u raskrižju nije dozvoljeno prestrojavanje.

Često u većim gradovima postoje raskrižja gdje se spajaju ulice s različitim brojem prometnih traka, pri čemu prometna signalizacija omogućuje, pri izlasku iz raskrižja, izbor prometne trake.

Primjerice, dvije prometne trake za skretanje u lijevo se spajaju na kolničku traku s četiri prometne trake.

Ako tada skretanje započnemo iz krajnje lijeve prometne trake, skretanje moramo obaviti u krajnju lijevu prometnu traku nakon raskrižja.

S druge strane, ako skretanje obavljamo iz krajnje desne prometne trake, a u raskrižju ne postoje crte vodilje, prometnu traku u koju se nakon skretanja uključujem možemo birati.

Primjerice, kada skretanje obavljamo iz druge prometne trake koja je krajnja desna prometna trak za skretanje u lijevo, a kolnička traka u koju se spajamo ima pet prometnih traka, možemo odabrati drugu prometnu traku s lijeve strane ili bilo koju sljedeću prema desnoj strani kolnika.

Takvim odabirom ne ometamo vozače koji skreću po krajnjoj lijevoj prometnoj traci.

Bitno je napomenuti se odabir prometne trake mora obaviti dok smo vozilom još uvijek u raskrižju tako da odaberemo dovoljan luk skretanja.

Promjena prometne trake se ne smije obaviti preko pješačkog prijelaza.

Skretanje u lijevo na raskrižju s drugačijim položajem ceste s pravom prednosti

Kada je u raskrižju cesta s prednošću prolaska, umjesto da ide ravno kroz raskrižje, položena tako da skreće u lijevo ili desno, umjesto pravila lijevog skretača trebamo postupiti prema prometnim znakovima i pravilu desne strane.

U nastavku ću objasniti sva četiri slučaja skretanja u lijevo na ovakvom raskrižju, a to su:

• skretanje u lijevo s glavne u glavnu cestu,
• skretanje u lijevo s glavne u sporednu cestu,
• skretanje u lijevo sa sporedne u glavnu cestu, i
• skretanje u lijevo sa sporedne u sporednu cestu.

Napomena: Fraza “glavna cesta” odnosi se na cestu s prednošću prolaska, a “sporedna cesta” je cesta ispred koje se nalazi cesta s prednošću prolaska.

Skretanje u lijevo s glavne u glavnu cestu

Kada skrećemo u lijevo prateći glavnu cestu, imamo pravo prednosti nad vozilima koja se kreću sporednim cestama, a prema pravilu desne strane imamo pravo prednosti i pred vozilima koja nailaze glavnom cestom.

Na raskrižju cesta iste važnosti, kao što je to u ovom slučaju, prema pravilu desne strane, vozač koji nailazi s desne strane ima prednost.

U ovom slučaju, u odnosu na drugo vozilo koje se kao i mi kreće cestom s prednošću prolaska, nalazimo se s njegove desne strane zbog čega nas je dužno propustiti.

Vozilo u ovoj situaciji vozi prvo kroz raskrižje jer nije dužno nikoga propustiti.

Skretanje u lijevo s glavne u sporednu cestu

Kada skrećemo u lijevo s glavne ceste u sporednu, imamo pravo prednosti prolaska nad vozilima koja se kreću sporednim cestama, no prema pravilu desne strane smo dužni propustiti vozila koja se također kreću glavnom cestom.

Vozila koja se kreću glavnom cestom kreću se cestom iste važnost kao i mi, a nailaze s naše desne strane pa smo ih dužni propustiti.

Nakon što propustim vozila koja nailaze glavnom cestom s desne strane, i uvjerimo se da na siguran način bez ometanja možemo obaviti skretanje, možemo nastaviti skretanje u lijevo.

Skretanje u lijevo sa sporedne u sporednu cestu

Kada skrećemo iz sporedne u sporednu cestu dužni smo propustiti sva vozila koja nailaze cestama s prednošću prolaska.

Drugim vozilima koja nailaze sa sporedne ceste, nalazimo se s desne strane zbog čega su nas dužni propustiti zbog čega raskrižjem vozimo predzadnji.

Skretanje u lijevo sa sporedne u glavnu cestu

Kada skrećemo u lijevo iz sporedne u glavnu cestu moramo propustiti sva vozila koja nailaze cestom s prednošću prolaska.

Vozila koja nailaze sporednom cestom prilaze raskrižju s naše desne strane zbog čega smo ih prema pravilu desne strane dužni propustiti pa se raskrižjem krećemo zadnji.

Treba napomenuti da u svim navedenim slučajevima trebamo obratiti pažnju na pješake koji bi se eventualno mogli kretati pješačkim prijelazom preko trake kojom se planiramo kretati.

Pješaci preko pješačkog prijelaza imaju prednost prolaska pa ih prije obavljanja radnje skretanja trebamo propustiti.

Skretanje u lijevo izvan uobičajenog raskrižja (npr. u dvorište ili parking)

Skretanje u lijevo izvan uobičajenog raskrižja nije ništa manje opasna radnja od skretanja u lijevo na raskrižju, dapače, u nekim situacijama možda i opasnija.

Skretanje u lijevo u dvorište se ne smatra raskrižjem dviju cesta ili ulica pa se na takvim mjestima prometom ne upravlja znakovima ili semaforom, a ne vrijedi niti pravilo desne strane.

Kod skretanja u lijevo u dvorište vrijedi pravilo lijevog skretača.

Baš kao i na uobičajenom raskrižju, moramo propustiti vozila koja nailaze iz suprotnog smjera, a zadržavaju smjer kretanja ili skreću u svoju desnu stranu (u isto dvorište kao i mi).

Treba voditi računa o biciklistima koji voze uz rub ceste i pješacima koji se kreću nogostupom, ako ga ima.

Sve ih trebamo propustiti.

No to nije sve.

Takvo skretanje često se izvodi iz kolničke trake koja sadrži po jednu prometnu traku za promet u jednom smjeru.

Zaustavljajući se radi propuštanja drugih sudionika u prometu, vozila koja nailaze iza našeg vozila stvaraju kolonu vozila.

Kolona vozila ograničava preglednost zbog čega se neki vozači, iako se kolona ne smije pretjecati, odlučuju za pretjecanje ne znajući da vozilo ispred planira izvesti lijevo skretanje.

Da bi se spriječila takva vrlo česta i izuzetno opasna prometna nezgoda, vrlo je važno prije samog skretanja u lijevo napraviti lijevu provjeru prometnih uvjeta.

Skretanje treba obaviti tek kada se uvjerimo da je radnju moguće izvesti na siguran način bez ometanja drugih sudionika u prometu.

Skretanje u lijevo dok raskrižjem upravlja ovlaštena osoba (npr. prometni policajac)

Prema hijerarhiji upravljanja prometom na raskrižju, znakovi koje daje ovlaštena osoba su prioritet za vozače koji nailaze tim raskrižjem.

Neovisno o tome jesu li na raskrižju znakovi ili semafor za ulazak i kretanje raskrižjem čekamo jedan od znakova ovlaštene osobe koji nam to dozvoljavaju.

Znakovi ovlaštene osobe uz koje se možemo započeti skretanje u lijevo su:

• slobodan prolazak, i
• slobodan prolazak kada je desna ruka predručena s otvorenom šakom i dlanom prema lijevo

Slobodan prolazak

Kada ovlaštena osoba stoji u normalnom stojećem položaju možemo ući u raskrižje jer se takav znak poistovjećuje sa zelenim svjetlom na glavnom semaforu.

U isto vrijeme prolazak raskrižjem dozvoljen je i vozilima koja nailaze iz suprotnog smjera i pješacima koji se mogu kretati bočnim pješačkim prijelazima.

Navedene sudionike smo zbog pravila lijevog skretanja dužni propustiti i skretanje obaviti kada se ostvare uvjeti da to možemo napraviti na siguran način bez ometanja drugih sudionika u prometu.

Slobodan prolazak kada je desna ruka predručena s otvorenom šakom i dlanom prema lijevo

Kada ovlaštena osoba stoji okrenuta bočno, s desnom rukom ispruženom prema naprijed i otvorenom šakom, dlanom okrenutim prema lijevo, taj signal odgovara zelenom svjetlu na glavnom semaforu i dopunskoj zelenoj strelici unutar raskrižja.

To znači da vozač može ući i proći raskrižjem bez potrebe za primjenom pravila lijevog skretanja jer vozilima iz suprotnog smjera nije dozvoljen ulazak u raskrižje.

Treba napomenuti da se raskrižjem na kojem prometom upravlja ovlaštena osoba treba kretati s povećanim oprezom obraćajući pažnju na sve ostale sudionike u prometu koji bi se u istom trenutku mogli naći u raskrižju ili oko njega.

Posebno treba obratiti pažnju na pješake koji se kreću pješačkim prijelazima jer oni često ignoriraju znakove koje pokazuje ovlaštena osoba.