U ovom članku saznat ćeš kako pravilno izvesti poligonske radnje za B kategoriju vozila, te položiti poligon iz prve.
Svaki korak detaljno je objašnjen riječima i slikom, a tu je i video koji pokazuje kako to izgleda u stvarnosti na poligonu.
Na kraju ti donosim najčešće greške koje rade kandidati prilikom izvođenja poligonskih radnji kako te ništa ne bi iznenadilo.
Nastavi čitati.
Na ispitu za B kategoriju vozila u autoškoli polažu se dvije poligonske radnje:
Polaganje poligonskih radnji na ispitu za B kategoriju vozila je obavezan.
Tijek ispita je takav da se u prvom dijelu ispita polažu poligonske radnje, a u drugom dijelu ispita se provjerava znanje i vještine vožnje na javnoj cesti.
Moraš položiti poligonske radnje da bi mogao pristupiti drugom dijelu ispita vožnje na javnoj cesti.
Poligonske radnje se vježbaju tijekom obuke s instruktorom vožnje.
Prvi put te instruktor vodi ciljano na poligonsko vježbalište kako bi se upoznao i vježbao poligonske radnje.
Nakon toga, poligonske radnje se vježbaju po potrebi, a njihova savladanost se provjerava na zadnjim satima vožnje, prije ispita.
Poligonske radnje se vježbaju na prometnom vježbalištu najbližem autoškoli, najčešće upravo na onom na kojem ćeš polagati poligonske radnje na ispitu.
U nastavku pročitaj kako izgledaju poligonske radnje za B kategoriju vozila i kako ih pravilno izvoditi.
Poligonska radnja vožnja po pravcu unaprijed - unatrag s promjenom smjera izvodi se tako da se prvo vozilom kreće unaprijed s polazne pozicije (pozicija “START”).
Nakon kretanja, potrebno je voziti po pravcu unaprijed, dovoljno ubrzati, te promijeniti brzinu mjenjača u drugi stupanj prijenosa.
Vozilo je potrebno zaustaviti na kraju prometne trake prije linije označene oznakom na kolniku “STOP” na kojoj su postavljeni čunjevi.
Nakon potpunog zaustavljanja vozilo je potrebno postaviti u stupanj prijenosa za kretanje unatrag.
Unatrag se vozi označenim prostorom do startne pozicije tako da vozilo krećući se unatrag prođe između postavljenih čunjeva.
Vožnja se obavlja uz korištenje vozačkih ogledala i gledanjem preko ramena.
Tijekom vožnje unatrag vozilo se ne smije zaustaviti, izlaziti iz označenog prostora, te dodirivati čunjeve.
Dodir čunja je diskreditirajuća pogreška nakon koje se ispit završava, a zbog izlaska iz označenog prostora i zaustavljanje vozila kandidat mora ponoviti izvođenje poligonske radnje.
Poligonsku radnju moguće je izvoditi najviše dva puta. Drugi neuspješan pokušaj smatra se diskreditirajućom pogreškom i krajem ispita.
Na prvoj poligonskoj radnji ispituje se sposobnost pravilnog rada s nožnim komandama, a osobito s papučicom spojke, pravilan položaj i rad s upravljačem, gledanje iz vozila, održavanje smjera, orijentacija i snalaženje u prostoru, te pravilnost izvođenja same radnje.
Na startnu poziciju vozilo postavlja instruktor ili kandidat slušajući upute instruktora prije početka ispita.
Prilikom ulaska u vozilo potrebno je pripremiti se za sigurnu vožnju.
Trebaš prilagoditi sjedalo, vozačka ogledala, naslon za glavu i položaj upravljača, te zavezati sigurnosni pojas.
Ispitivač će dati znak da ispit može početi rečenicom: “Kad ste spremni možete krenuti s izvođenjem radnje".
Ako je sve uredu, kreni s izvođenjem prve poligonske radnje.
Radnje uključivanja u promet na poligonu jednake su radnjama uključivanja u promet na javnoj cesti.
Kada se uključuješ u promet moraš najaviti uključivanje paljenjem lijevog pokazivača smjera i napraviti lijevu provjeru prometnih uvjeta.
Lijeva provjera prometnih uvjeta sastoji se od provjere unutarnjeg zrcala, lijevog vanjskog zrcala i “mrtvog” kuta pogledom preko lijevog ramena kroz zadnje lijevo staklo.
Nakon što se uvjeriš da su prometni uvjeti sigurni za uključivanje u promet, započni kretanje vozila u prvom stupnju prijenosa.
Kada automobil započne kretanje ugasi lijevi pokazivač smjera.
Potrebno je ubrzati i promijeniti brzinu na mjenjaču u drugi stupanj prijenosa.
Savjet:
Tijekom vožnje unaprijed dobro je približiti se bliže lijevoj isprekidanoj crti što će ti pomoći da tijekom vožnje u natrag ne dodirneš desnu punu liniju.
Kao i kod uključivanja u promet, isključivanje iz prometa na poligonu identično je onome na javnoj cesti.
Isključivanje iz prometa trebaš najaviti uključivanjem desnog pokazivača smjera.
Nakon toga trebaš napraviti desnu provjeru prometnih uvjeta pogledom na unutarnje ogledalo, desno vanjsko ogledalo, te provjeriti desni “mrtvi” kut pogledom preko desnog ramena kroz zadnje desno staklo.
Vozilo je potrebno zaustaviti prije krajnje pune linije koja je označena oznakom na kolniku “STOP” na kojoj su postavljeni čunjevi.
Linija i čunjevi se ne smiju dodirnuti.
Nakon potpunog zaustavljanja potrebno je isključiti desni pokazivač smjera i upaliti sva četiri pokazivača smjera kao najavu kretanja vozila unatrag.
Upravljač okreni četvrtinu kruga u lijevo i promijeni mjenjač u stupanj prijenosa za vožnju unatrag.
Kada kreneš vozilom unatrag, ne smiješ zaustaviti kretanje do povratka na početni položaj.
Ako se zaustaviš tijekom vožnje unatrag, ispitivač će zatražiti da ponoviš izvođenje poligonske radnje.
Kada si spreman, započni kretanje unatrag.
Prati kretanje vozila, no prioritet postavi na gledanje desnog zrcala.
Kada na sredini desnog zrcala uočiš prvi desni čunj, okreni upravljač za četvrtinu kruga u desno, tj izravnaj upravljač.
Vožnju nastavljaš ravno unatrag sve dok zadnji kraj automobila ne prođe imaginarnu liniju koja spaja prva dva čunja (isprekidana crvena linija na slici).
Tada okreni upravljač za četvrtinu kruga u desno.
Nastavi vožnju unatrag u desno prateći položaj vozila da ne bi došlo do dodira nekog od čunjeva.
Ako su svi prethodni koraci dobro napravljeni, ne bi trebalo biti potrebe za manevriranjem upravljačem tijekom prolaska između čunjeva.
U slučaju da procijeniš da ćeš dodirnuti čunj, a ne znaš kako to spriječiti, radije zaustavi vozilo i kreni s izvođenjem poligonske radnje ispočetka, nego da dodirneš čunj i završiš ispit.
Posebno obrati pažnju da prednjim lijevim kotačem ne dodirneš lijevu krajnju punu crtu.
Kada prođeš kroz čunjeve obrati pozornost na to da prednjim lijevim kotačem ne dodirneš lijevu krajnju punu crtu.
Ako je sve uredu, prebaci pogled na lijevo zrcalo.
Kada u sredini lijevog zrcala uočiš lijevi od dva čunja sa startne pozicije između kojih trebaš proći, izravnaj kotače automobila okretanjem upravljača četvrtinu kruga u lijevo.
Ravno unatrag vozi sve dok zadnjim krajem automobila ne dodirneš startnu liniju koja spaja čunjeve.
Tada okreni upravljač četvrtinu kruga u lijevo s čime krećeš u izravnavanje položaja vozila.
Zadrži upravljač okrenut u lijevo sve dok se automobil ne izravna.
Da je automobil izravnat znat ćeš kada u oba bočna ogledala vidiš čunjeve sa startne linije.
Ili gledajući kroz prednje vjetrobransko staklo uspoređujući položaj automobila s lijevom i desnom crtom koje omeđuju prometnu traku.
Kada je automobil izravnat, ispravi upravljač okretom za četvrtinu u desno.
Još je jedino preostalo kretati se unatrag dok ne prijeđeš liniju označenu oznakom na kolniku “START”.
Tijekom kretanja unatrag nastavi provjeravati prometne uvjete gledajući unutarnje i vanjska zrcala.
Pripazi da netko ne naiđe iza vozila, a ispitivač je vrlo blizu vozila i prati što i kako radiš.
Kada prođeš startnu liniju zaustavi vozilo, izbaci ga iz brzine, osiguraj povlačenjem ručne kočnice prema gore i ugasi sva četiri pokazivača smjera.
Ispitivač će prići vozilu kako bi ti obznanio da li je prva poligonska radnja uspješno položena ili ne.
Nakon uspješno položene prve poligonske radnje nastavljaš ispit izvođenjem druge poligonske radnje.
Dvije su situacije kod koje se najčešće prelazi puna crta:
Na početku kretanja unatrag
Na početku kretanja unatrag automobil je preblizu desnoj punoj crti zbog čega i pri okretu volana za ¼ dolazi do prelaska pune crte.
Također, ako je automobil pozicioniran na srediti trake, događa se da zbog okreta upravljača više od ¼ prednja desna guma izađe iz gabarita prometne trake preko desne pune linije.
Ova pogreška se može spriječiti tako da se tijekom koraka 3. Vožnja unaprijed automobil pozicionira više prema lijevoj isprekidanoj središnjoj crti.
Nakon prolaska čunjeva
Nakon prolaska čunjeva, a prednji lijevi kotač je blizu lijeve pune linije, okretanje upravljača više od ¼ okreta u desno može dovesti do prelaska lijevim prednjim kotačem preko pune linije.
Ova situacija se može spriječiti pozicioniranjem automobila što bliže desnim čunjevima tijekom prolaska kroz čunjeve, tj. pravilnim izvođenjem koraka 7. vožnja unatrag - ravno i 8. vožnja unatrag - desno.
Tijekom pripreme bitno je podesiti bočna zrcala tako da tijekom vožnje unatrag možeš uočiti referentne čunjeva koje trebaš pratiti.
Osim samog krivog podešavanja zrcala u pripremi, moraš zapamtiti koji su referentni čunjevi koje trebaš pratiti. Praćenje krivih čunjeva često znači pad ispita tijekom izvođenja prve poligonske radnje.
Ne smiješ tijekom kretanja unatrag zaboraviti na koju stranu okrenuti upravljač u kojem trenutku.
Ako se ne snalaziš prilikom kretanja unatrag, nauči napamet kada se u koju stranu okreće upravljač.
Ponekad kandidat nema preglednost takvu da u svakom trenutku zna u kojem se položaju nalazi automobil zbog čega nenamjerno udara u čunjeve.
Razlog tom je nepravilno izvođenje svih radnji do tog trenutka.
Druga situacija je “namjerno” udaranje čunja.
Kandidat je svjestan i vidi da se automobil kreće prema čunju. Umjesto da zaustavi automobil, pokušava se izvući iz trenutne situacije. Ne uspijeva, zbog čega svjesno udara u čunj.
Ako ti se dogodi da se nađeš u takvoj situaciji, a prvi ti je pokušaj izvođenja poligonske radnje, zaustavi vozilo i kreni s izvođenjem ispočetka.
Poligonska radnja kočenje i zaustavljanje izvodi tako da se vozilom s polazne pozicije označene oznakom na kolniku “START” započne ubrzavanje.
Vozilo treba ubrzati do brzine najmanje 25 - 30 km/h pri čemu je potrebno prebaciti brzinu na mjenjač u drugi stupanj prijenosa.
Kada vozilo dostigne poziciju označenu žutom isprekidanom linijom, potrebno je kočiti kako bi se vozilo što prije zaustavilo.
Kočenje treba biti takvo da kotači ne blokiraju i da vozilo ne proklizuje.
Vozilo se mora u potpunosti zaustavi najkasnije 0,5 m od krajnje linije označene oznakom na kolniku “STOP” na kojoj su postavljeni čunjevi.
Kod izvođenja ove radnje ovlašteni ispitivač obvezno se nalazi na prednjem sjedalu pokraj kandidata.
Radnja se izvodi u najviše dva pokušaja. Dodir čunja smatra se diskreditirajućom pogreškom nakon koje se ispit završava.
Na drugoj poligonskoj radnji provjerava se sposobnost pravilnog rada s nožnim komandama (papučica kočnice i spojke) i pravilan rad s upravljačem.
Kako je poligonska radnja kočenje i zaustavljanje druga poligonska radnja, pretpostavljam da si već vezan, te su zrcala, sjedalo i upravljač već prilagođeni.
Ispitivač ulazi u vozilo i sjeda na prednje suvozačko mjesto.
Početna pozicija za izvođenje druge poligonske radnje nalazi se nekoliko metara iza pozicije na kojoj se završava izvođenje prve poligonske radnje pa će te ispitivač zamoliti da pomakneš automobil nekoliko metara unatrag.
Kada ti da znak i kada si spreman, možeš krenuti na izvođenje druge poligonske radnje.
Radnje uključivanja u promet u drugoj poligonskoj radnji jednaka onoj u prvoj.
Uključivanje u promet moraš najaviti paljenjem lijevog pokazivača smjera i napraviti lijevu provjeru prometnih uvjeta.
Lijeva provjera prometnih uvjeta sastoji se od provjere unutarnjeg zrcala, lijevog vanjskog zrcala i “mrtvog” kuta pogledom preko lijevog ramena kroz zadnje lijevo staklo.
Nakon što se uvjeriš da su prometni uvjeti sigurni za uključivanje u promet, započni kretanje vozila u prvom stupnju prijenosa.
Nakon što se vozilo počne kretati, ugasiš lijevo pokazivač smjera i koncentriraš se na ubrzavanje i promjenu brzine na mjenjaču u drugi stupanj prijenosa.
Tijekom ubrzavanja bitno je ubrzati minimalno do brzine 25 km/h, a ne preko 30 km/h.
Ako automobil ne ubrza do minimalno tražene brzine, ispitivač može zatražiti ponovno izvođenje poligonske radnje.
Kada se dostigne brzina 25 km/h i automobil prijeđe žutu poprečnu isprekidanu liniju započinje se radnja intenzivnog kočenja.
Poligonska radnja kočenje i zaustavljanje simulira kočenje i zaustavljanje u stvarnom prometu pa je prije samog kočenja potrebno napraviti provjeru unutarnjeg ogledala.
Kočenje mora biti takvo da kotači automobila ne prokližu i ne blokiraju (da se ne uključi ABS).
Radnja kočenja izvodi se pravilno tako da se prvo pritisne papučica kočnice, a zatim papučica spojke.
Ispitivač pozorno prati da li je kočenje odrađeno pravilno.
Ako kočenje nije pravilno izvedeno, ispitivač može zatražiti ponovno izvođenje poligonske radnje.
Kod zaustavljanja je najbitnije pokazati da kontroliraš kretanje vozila, upravljačem, te pravilnim korištenjem papučica kočnice i spojke.
Druga bitna stvar kod kočenja je zaustavljanje prije krajnje poprečne pune linije i čunjeva.
Zaustavljanje mora biti takvo da se automobil u potpunosti zaustavi što prije nakon žute isprekidane linija, a najkasnije 0,5 m od čunjeva.
Ako je udaljenost između čunjeva i zaustavljenog vozila manja od 0,5 m, poligonska radnja se ponavlja.
Dodirom čunjeva ispit se završava i ocjenjuje padom.
Ako je i druga poligonska radnja uspješno izvršena, ispitivač će ti dati instrukcije za nastavak ispita, tj. prelazak na drugi dio ispita upravljanje vozila na javnoj cesti.
Trzanje i gašenje vozila problem je krivog korištenja papučice spojke i gasa prilikom pokretanja vozila i promjene brzine.
Zbog prebrzog popuštanja papučice spojke i nedovoljnog pritisak papučice gasa prvo dolazi do trzanja vozila, a potom i gašenja.
Postoji više razloga zašto kandidati ne ubrzaju do minimalno potrebne brzine od 25 km/h.
Jedan od najčešćih je osjećaj za brzinu, tj. strah od prebrze vožnje na ograničenoj udaljenosti.
Drugim riječima, boje se da se neće stići zaustaviti do kraja vježbališta.
Da bi se ovo izbjeglo savjet je što brže ubrzati do potrebne brzine kako bi kočenje moglo započeti na žutoj isprekidanoj liniji što ostavlja dovoljno mjesta do kraja prometne trake za pravovremeno zaustavljanje.
Kočenje prije prolaska vozila preko poprečne isprekidane žute linije nije dozvoljeno zbog čega će biti potrebno ponoviti poligonsku radnju.
Prekasno kočenje može dovesti do nemogućnosti zaustavljanja do kraja vježbališta.
Ako je udaljenost između čunjeva i zaustavljenog vozila manja od 0,5 m, poligonska radnja se ponavlja.
Dodirom čunjeva ispit se završava i ocjenjuje padom.
Ispitivač pozorno prati da li je kočenje odrađeno pravilno.
Pravilno kočenje znači prvo pritisak papučice kočnice, a nakon toga papučice kvačila.
Kočenje mora biti kontrolirano.
Preintenzivno kočenje može biti vrlo opasno u prometu.
Preintenzivno kočenje nije automatski pad na ispitu, no ispitivač će zatražiti ponavljanje izvođenja poligonske radnje.
Pad na poligonu može se dogoditi na dva načina:
Dodirom čunja ispit se automatski završava.
Za svaku poligonsku radnju imaš maksimalno 2 pokušaja, ukupno 4 pokušaja. Drugi neuspjeli pokušaj izvođenja poligonske radnje je diskreditirajuća greška i pad na ispitu.
Ako padneš ispit na poligonu, neovisno na kojoj poligonskoj radnji je ispit završio, na sljedećem terminu ispita polažeš obje poligonske radnje.
Ako prođeš poligonske radnje, a padneš na drugom dijelu ispita, na sljedećem terminu ispita ne moraš polagati poligonske radnje već odmah ideš na vožnju na javnoj cesti.
Planiraš upisati ili već ideš u autoškolu?
Pa što čekaš!?
Rješavaj testove i osiguraj si prolaz iz prve!