Pravila vožnje u kružnom toku (s jednom i više traka)

Sadržaj:

1. Kružni tok (rotor)
2. Video: Kako voziti kružnim tokom
3. Kružni tok upravljan znakovima
4. Kružni tok bez znakova (pravilo desne strane)
5. Kružni tok upravljan semaforima
6. Kretanje kružnim tokom s dvije prometne trake
7. Kretanje kružnim tokom s više prometnih traka
8. Najčešće greške kod kretanja kružnim tokom

Kružni tok prometa (rotor)

Kružni tok prometa (rotor) je raskrižje u kojom se promet odvija kružno, u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu.

Svako uključenje i isključenje iz kružnog toka smatra se malim raskrižjem na kojem se križaju kružna prometna traka unutar kružnog toka i prometna traka za uključenje i isključenje iz kružnog toka.

Zbog činjenice da je svaki ulazak u kružni tok jedno malo raskrižje, u kružnom toku vrijede sva prometna pravila kao i kod uobičajenog raskrižja.

Nailazak na kružni tok se može prepoznati prema prometnom znaku “Kružni tok prometa” koji je postavljen na vrhu ili rubu otoka za usmjeravanje prometa na ulazu u sami kružni tok.

Kružni tok u odnosu na konvencionalno križno raskrižje ima mnoštvo prednosti o kojima možeš saznati više u nastavku teksta.

Prednosti kružnog toka u odnosu na konvencionalno raskrižje

Najveće prednosti kružnog toka su veća sigurnost i veći protok prometa.

Na kružnom toku sigurnost je veća zbog:

• manje brzine kretanja vozila,
• manjeg broja potencijalnih točki sudara i
• nepostojanja opasnih lijevih skretanja.

U područjima gdje se očekuje povećan tok prometa izrađuju se turbo kružni tokovi prometa.

Kod turbo kružnih tokova, prometne trake unutar kružnog toka su na određenim dijelovima fizički odvojene zbog čega nije moguće prestrojavanje čime se znatno povećava sigurnost vožnje tim kružnnim tokom.

Zbog kontinuiranog kružnog kretanja prometa manje su gužve, manja kašnjenja i veći protoka prometa.

Prema istraživanjima, protok prometa u kružnom toku je veći za oko 20 % u odnosu na konvencionalno raskrižje.

Vrste kružnih tokova (rotora)

Prema načinu upravljanja postoji:

• kružni tok upravljan prometni pravilima,
• kružni tok upravljan prometnim znakovima,
• kružni tok upravljan prometnim svjetlima (semaforima).

Prema broju traka kružni tokovi mogu biti:

• s jednom prometnom trakom,
• s više prometnih traka.

Video: Kako voziti kružnim tokom

Kružni tok upravljan prometnim znakovima

Prometni znakovi su najčešći način na koji se upravlja prometom u kružnom toku.

Kod nailaska na kružni tok upravljan znakovima, u pravilu, prednost imaju vozila koja se kreću unutar kružnog toka.

Vozila koja se uključuju u kružni tok najčešće moraju postupiti prema znakovima za odvijanje prometa u raskrižju.

Najčešće se na ulasku u kružni tok postavlja znak “Raskrižje s cestom s prednošću prolaska”, a rjeđe znak “Obavezno zaustavljanje” (znak Stop).

Zbog tih znakova vozila koja se pristupnim cestama uključuju u kružni tok moraju propustiti sva vozila koja se već kreću unutar kružnog toka.

Samo u izvanrednim situacijama vozila koja se uključuju u kružni tok imaju prednost nad vozilima u kružnom toku (primjer kružni tok u Novom Zagrebu u Zapruđu).

Tada je to posebno istaknuto postavljenim prometnim znakovima “Raskrižje s cestom s prednošću prolaska” unutar kružnog toka, a na ulasku u kružni tok “Cesta s prednošću prolaska”.

Pravila kod ulaska u kružni tok

Prilikom nailaska na kružni tok treba prilagoditi brzinu kretanja.

U slučaju da se neposredno prije kružnog toka nalazi pješački prijelaz, treba pravovremeno uočiti i propustiti pješake koji stupaju ili se njime već kreću.

Ako je ispred kružnog toka postavljen prometni znak “Stop”, trebamo zaustaviti svoje vozilo (na 3 sekunde) i propustiti sva vozila koja se kreću kružnim tokom.

Ako je ispred kružnog toka postavljen prometni znak “Raskrižje s cestom s prednošću prolaska”, kružnom toku nema vozila i uvjerimo se da na siguran način možemo ući u kružni tok, tada možemo bez zaustavljanja ući u kružni tok.

U kružni tok možemo ući isključivo kada propustimo sva vozila koja se njime kreću tj. nakon što se uvjerimo da ulaskom u kružni tok nećemo ometati i ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu.

Kada je u izvanrednim situacijama na ulazu u kružni tok postavljen prometni znak  “Cesta s prednošću prolaska”, imamo prednost nad vozilima u kružnom toku i možemo bez zaustavljanja, ali uz povećan oprez, ući u kružni tok.

Pravila vožnje u kružnom toku (s jednom prometnom trakom)

Vožnja kružnim tokom s jednom prometnom trakom je vrlo jednostavna.

Kružnim tokom s jednom prometnom trakom vozimo kao po bilo kojoj cesti s jednom prometnom trakom za jedan smjer prometa.

Tijekom vožnje kružnim tokom vozimo brzinom prilagođenom radijusu kružnice i prometnoj situaciji unutar kružnog toka.

Ako kružnim tokom vozimo prvi put i nismo upoznati s vođenjem prometa u cijelom kružom toku, vozimo s povećanim oprezom obraćajući pažnju na prometne znakove.

Kružnim tokom se krećemo sve do željenog izlaza na kojem se planiramo isključiti.

Pravila kod izlaska iz kružnog toka

Približavajući se željenom izlazu iz kružnog toka potrebno je smanjiti brzinu kretanja.

Desni pokazivač se uključuje neposredno nakon što se prođe zadnja priključna cesta za ulaz i izlaz koja prethodi izlazu kojim se planiramo isključiti iz kružnog toka.

Na primjer, ako izlaziš iz kružnog toka na trećem izlazu, neposredno nakon prolaska drugog izlaza uključuješ desni pokazivač smjera.

Pravovremeno uključivanje desnog pokazivača smjera izuzetno je važno, jer prerano ili prekasno uključivanje može omesti druge vozače i povećati rizik od prometne nesreće.

Prilikom isključivanja iz kružnog toka je potrebno obratiti pozornost na pojavu pješaka na pješačkom prijelazu koji se prostire preko prometne trake kojom se krećemo.

Nakon propuštanja pješaka, nastavljamo se kretati u željenom smjeru.

Kružni tok bez znakova (pravilo desne strane)

Kada kružni tok nije upravljan znakovima niti prometnim svjetlima, tada na spoju prometne trake za kretanje unutar kružnog toka i prilazne prometne trake vrijedi pravilo desne strane.

Pravilo desne strane govori da je na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane.

Po pravilu desne strane, vozila koja se kreću unutar kružnog toka dužna su propustiti vozila koja se prilaznim cestama uključuju u kružni tok.

Vozila koja se uključuju imaju prednost jer se (s obzirom na to da nema prometnih znakova) nalaze na cesti iste važnosti kao i cesta unutar kružnog toka, a vozilima koja se kreću u kružnom toku nailaze s desne strane.

Kao što možeš primijetiti, pravilo desne strane primjenjuje se na identičan način kao i na bilo kojem drugom raskrižju na kojem kretanje prometa nije uređeno znakovima ili prometnim svjetlima.

S obzirom na to da ovakav način upravljanja prometom značajno usporava protok prometa kroz kružni tok, primjena pravila desne strane u kružnom toku je vrlo rijetka pojava.

Kružni tokovi su najčešće upravljani znakovima pa se, kako ne bi došlo do zbunjivanja vozača, pravilo desne strane izbjegava koristiti čak i kod kružnih tokova s vrlo niskim prometnim protokom.

Kružni tok upravljan prometnim svjetlima (semaforima)

Prometna svjetla (semafori) se u pravilu koriste kod kružnih tokova s kompleksnom prometnom situacijom i povećanim prometnim protokom gdje postoji veliki rizik od nastanka prometne nesreće.

Najpoznatiji primjer takvog kružnog gdje se za upravljanje prometom koriste semafori je kružni tok u zapadnom dijelu Novog Zagreba.

U takvim kružnim tokovima, prometna svjetla su postavljena na svakom križanju pristupne ceste za ulazak u kružni tok i kružne ceste za kretanje po kružnom toku.

Semafor je postavljen na ulazu u kružni tok za vozila koja ulaze, i unutar kružnog toka za vozila koja je kreću unutar kružnog toka.

Dinamika paljenja i gašenja svjetala na semaforima su podešena za maksimalni protok vozila tako da je na semaforu unutar kružnog toka većinu vremena zeleno svjetlo, a na semaforu za uključenje u kružni tok crveno svjetlo.

U određenom trenutku, vozilima koja voze kružnim tokom pali se crveno svjetlo, a daje se pravo ulaska vozilima koja se uključuju.

S obzirom na to da je u jednom trenutku dozvoljeno kretanje vozilima isključivo iz jednog smjera, prometna kompleksnost je značajno smanjena što dovodi do smanjenja rizika od nastanka prometnih nesreća.

Kretanje kružnim tokom s više prometnih traka

Kružni tok s više prometnih traka izgrađuje se na raskrižjima s povećanim protokom prometa.

Kada je u kružnom toku više prometnih traka, u istom vremenu njime može proći veći broj vozila nego li je to slučaj kod kružnog toka s jednom prometnom trakom.

S obzirom na veći broj prometnih traka, može se zaključiti kako je kretanje u tom slučaju kompliciranije, prometna situacija se komplicira što ima za posljedicu veću vjerojatnost za nastanak prometnih nesreća.

Pravila kod ulaska u kružni tok

Za ulazak u kružni tok s više prometnih traka vrijede ista pravila kao i kod kružnog toka s jednom prometnom trakom.

Prilikom prilaska kružnom toku potrebno je uočiti način upravljanja kružnim tokom, jesu li to prometni znakovi, pravilo desne strane ili semafor.

Treba obratiti pažnju i propustiti pješake koji planiraju stupiti ili se kreću pješačkim prijelazom preko trake kojom se krećemo.

Uz to, kod kružnog toka s više prometnih traka, prometnu traku kojom planiramo ući i kretati se kružnim tokom potrebno je odabrati prije samog ulaska.

Odabir prometne trake u kružnom toku

Odabir prometne trake za ulazak u kružni tok ovisi o izlazu na koji planiramo izaći iz kružnog toka.

Svi izlazi iz kružnog toka s označenim smjerovima trebali bi biti naznačeni na prometnom znaku “Kružni tok prometa” koji se postavlja neposredno ispred kružnog toka.

Treba napomenuti kako pravila za odabir trake na ulasku u kružni tok nisu nigdje striktno definirana.

Pravila u nastavku su preporuke koje bi trebali slijediti kako bi kretanje kružnim tokom bilo što sigurnije i jednostavnije.

Odabir prometne trake u kružnom toku s dvije prometne trake

Kod odabira trake za ulazak, kružni tok trebamo zamišljenom linijom vertikalno po srediti prepoloviti na dva dijela.

Kada kružni tok s dvije prometne trake planiramo napustiti na izlazu koji se nalazi na lijevoj polovici ili se polukružno okrećemo, tada u kružni tok ulazimo lijevom prometnom trakom.

Kada iz kružnog toka planiramo izaći na izlazu koji se nalazi na desnoj polovici, tada za ulazak u kružni tok odabiremo desnu prometnu traku.

Odabir prometne trake kod kružnog toka s tri i više prometnih traka

Da bi si pojednostavnili odabir prometne trake za ulazak u kružni tok s tri ili više traka potrebno je kružni tok podijeliti na četvrtine.

Krajnju desnu prometnu traku odabiremo kada planiramo izaći na prvom izlazu ili bilo kojem izlazu koji se nalazi u prvoj četvrtini kružnog toka.

Krajnju lijevu prometnu traku odabiremo onda kada se polukružno okrećemo ili planiramo izaći na izlazu koji je pozicioniran u zadnjoj četvrtini kružnog toka.

Prometne trake u sredini odabiremo onda kada planiramo izaći na izlazu koji je pozicioniran unutar druge ili treće zamišljene četvrtine.

Takvi kompleksni kružni tokovi s više prometnih traka često su izvedeni u obliku spirale što znatno olakšava odabir prometne trake za ulazak i izlazak.

Odabir prometne trake kod kružnog toka izvedenog u obliku spirale

U kružnom toku izvedenom u obliku spirale, gdje se unutar kružnog toka otvaraju dodatne prometne trake, smjerovi pojedinih traka označeni su na putokazima postavljenim iznad svake trake na ulazu u kružni tok.

U tom slučaju prometnu traku za ulazak u kružni tok odabiremo prema željenom smjeru kretanja prije ulaska u kružni tok.

Kada uđemo u kružni tok onom prometnom trakom za željeni smjer kretanja, ta prometna traka bi nas trebala voditi na željeni izlaz bez potrebe za prestrojavanjem u drugu prometnu traku unutar kružnog toka.

Takav način vođenja prometa u kružnom toku bez potrebe za prestrojavanjem smanjuje broj potencijalnih točki dodira i olakšava kretanje.

U kružni tok se uključujemo tek onda kada se uvjerimo da se možemo uključiti bez opasnosti po druge sudionike u prometu ili imovinu.

Za vožnju u kružnom toku uključujemo se u onu prometnu traku kojom se krećemo prije ulaska u kružni tok.

Primjerice, ako se neposredno prije ulaska u kružni tok vozilom nalazimo u krajnjoj lijevoj prometnoj traci, tada se u kružni tok uključujemo i nastavljamo vožnju krajnjom lijevom prometnom trakom.

Kod kružnih tokova s više prometnih traka, kao i kod raskrižja s više prometnih traka, često postoje crte vodilje koje je potrebno pratiti.

Pravila vožnje u kružnom toku s više prometnih traka

Kod dužeg zadržavanja u kružnom toku potrebno se kretati krajnjom unutrašnjom prometnom trakom.

Kod isključivanja iz kružnog toka treba se kretati krajnjom vanjskom prometnom trakom.

Kada se krećemo kružnim tokom, brzinu treba prilagoditi prometnoj situaciji i radiusu kružnice.

Ako se krećemo nekom od unutarnjih prometnih traka, prije dolaska na željeni izlaz potrebno se prestrojiti u krajnju vanjsku prometnu traku.

Prestrojavanje treba izvršiti prema uobičajenim pravilima prestrojavanja.

To znači da trebamo propustiti sva vozila koja se kreću prometnom trakom u koju se planiramo prestrojiti, a prestrojiti se možemo tek onda kada nam to prometni uvjeti dozvoljavaju.

Ukoliko ne uspijemo zauzeti krajnju desnu prometnu traku prije željenog izlaza, potrebno je nastaviti kretanje kružnim tokom i pokušati ponovno promijeniti traku u sljedećem kruženju.

Pravila kod izlaska iz kružnog toka s više prometnih traka

Za isključivanje iz kružnog toka u pravilu koristimo krajnju vanjsku prometnu traku, no ako nam to prometni uvjeti dopuštaju, isključiti se možemo i iz neke od unutarnjih prometnih traka.

U tom slučaju treba znati kako se prilikom izlaska moramo prestrojiti preko jedne ili više traka što znači da moramo posebno paziti na promet koji se kreće tim prometnim trakama kako im ne bi oduzeli prednost i prouzročili prometnu nesreću.

Za isključivanje vrijede ista pravila kao i kod kružnog toka s jednom prometnom trakom.

Prilikom isključivanja potrebno je prilagoditi brzinu kretanja i uključiti desni pokazivač smjera.

Desni pokazivač smjera se uključuje neposredno nakon prolaska priključne ceste koja prethodi izlazu na kojem se planiramo isključiti.

Nakon isključivanja treba obratiti pažnju na pješake koji nailaze ili se kreću pješačkim prijelazom preko prometne trake kojom se krećemo.

Po izlasku iz kružnog toka nastavljamo kretanje u željenom smjeru.

Najčešće greške kod kretanja kružnim tokom

U nastavku pročitaj najčešće greške koje radimo prilikom vožnje kružnim tokom.

Neodržavanje dovoljnog razmaka od vozila ispred sebe

Kada smo drugi u koloni vozila za ulazak u kružni tok, moram održavati dovoljan razmak od vozila ispred koje pokušava ući u kružni tok.

Taj razmak je izuzetno bitan jer se često događa da vozilo koje ulazi u kružni tok krene dajući naslutiti da će ući u kružni tok.

Tada mi, kao drugo vozilo u koloni postajemo prvo vozilo i automatski okrećemo glavu u lijevo ne bi li bolje vidjeli prometnu situaciju u kružnom toku.

U tom trenutku se prometna situacija promjeni zbog čega se vozilo ispred nas koje je trebalo ući u kružni tok naglo zaustavlja.

Zbog malog razmaka od vozila ispred nemamo dovoljno vremena za reakciju i dolazi do potencijalnog sudara.

Iako su u pitanju male brzine i ne može doći do znatnih oštećenja vozila, to je vrlo je čest slučaj kojem sam osobno više puta svjedočio.

Kriva procjena brzine kretanja vozila u kružnom toku

U trenutku kada ulazimo u kružni tok moramo dobro procijeniti prometnu situaciju, a posebno brzine vozila koja nailaze kružnim tokom.

S obzirom na to da se automobili u kružnom toku kreću po kružnoj putanji, brzinu kretanja je teško procijeniti.

Ako krenemo ulaziti u kružni tok i kasno shvatimo da su vozila u kružnom toku puno brža nego što smo procijenili, oduzimamo im prednost što može dovesti do prometne nesreće.

Ukoliko prilikom ulaska u kružni tok shvatimo da smo pogrešno procijenili brzinu i da bismo mogli ugroziti druga vozila, a postoji dovoljno vremena za reakciju, postoji rizik od sudara s vozilom koje se nalazi iza nas.

Uključi se u kružni tok tek kada si siguran da imaš dovoljno prostora i da nećeš ugroziti druge sudionike u prometu.

Ulazak u krivu prometnu traku

Kod kružnih tokova prometa s više prometnih traka postoji vjerojatnost da greškom uđemo u susjednu prometnu traku.

Spoj kružnog toka i priključne ceste smatra se raskrižjem, a prema prometni propisima i sigurnosnim pravilima u raskrižju je zabranjeno mijenjanje prometne trake.

Takav postupak može biti izrazito opasan zbog toga što se u susjednoj prometnoj traci može nalaziti vozilo kojem oduzimamo prednost.

Velika je vjerojatnost za nastanak prometne nesreće jer se vozač koncentrira na vozila koja se kreću kružnim tokom zbog čega mu se vrijeme reakcije značajno smanjuje.

Treba zapamtiti kako prometnu traku kojom planiramo uči u kružni tok treba izabrati prije kružnog toka i njome voziti sve dok ne uđemo u kružni tok.

Tek kada smo u kružnom toku možemo započeti izvoditi radnju prestrojavanja.

Oduzimanje prednosti kod prestrojavanja u kružnom toku

Prestrojavanje ili mijenjanje prometne trake je jedna od najkompleksnijih situacija prilikom vožnje kružnim tokom.

Kompleksnost proizlazi iz toga jer postoji točka dodira između našeg vozila i vozila koja se kreću susjednom trakom.

Uz to, vozila se kreću po kružnoj putanji što otežava provjeru prometnih uvjeta u susjednoj prometnoj traci.

Da bi izbjegli oduzimanje prednosti prilikom promjene prometne trake potrebno je smanjiti brzinu kretanja i dobro provjeriti prometne uvjete i "mrtvi" kut na strani trake u koju se prestrojavamo.

Također treba obratiti pažnju na vozila koja voze prometnom trakom iza našeg vozila.

Takva vozila često znaju neoprezno pretjecati pa se mogu vrlo brzo naći u poziciji u kojoj ih ne očekujemo.

Osim toga, ne smijemo zaboraviti niti na vozila koja voze ispred, a koja mogu početi naglo kočiti ili započeti izvođenje neke druge radnje.

Oduzimanje prednosti kod izlaska iz kružnog toka

Oduzimanje prednosti na izlasku iz kružnog toka najčešće se događa kada su na izlaznoj priključnoj cesti dvije ili više prometnih traka.

Mnogi vozači pogrešno vjeruju da imaju prednost prilikom izlaska iz kružnog toka trakom koja nije krajnja vanjska, zbog čega često dolazi do opasnih situacija.

Vozilo koje se nalazi u krajnjoj vanjskoj prometnoj traci nije dužno izaći iz kružnog toka već se može u njoj voziti koliko kod dugo želi.

Forsiranjem izlaska iz kružnog toka jednom od unutarnjih prometnih traka preko krajnje vanjske dovodi do oduzimanja prednosti i potencijalne prometne nesreće.

Ako se ne stigneš pravovremeno prestrojiti u krajnju vanjsku prometu traku za izlazak iz kružnog toka, napravi još jedan krug po kružnom toku.

Kada ti prometni uvjeti omoguće sigurno prestrojavanje u krajnju desnu traku, prestroji se i njome napusti kružni tok.