U ovom detaljnom vodiču ću ti objasniti kako se pravilno kretati kružnim tokom (rotorom).
Saznat ćeš:
Nastavi čitati.
Kružni tok prometa (rotor) je raskrižje u kojom se promet odvija kružno, u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu.
Svako uključenje i isključenje iz kružnog toka smatra se malim raskrižjem na kojem se križaju kružna prometna traka unutar kružnog toka i prometna traka za uključenje i isključenje iz kružnog toka.
Zbog te činjenice da je to jedno malo raskrižje vrijede sva prometna pravila kao i kod uobičajenog raskrižja.
Nailazak na kružni tok može se prepoznati prema prometnom znaku “Kružni tok prometa” postavljen na vrhu ili rubu otoka za usmjeravanje prometa na ulazu u sami kružni tok.
Kružni tok u odnosu na konvencionalno križno raskrižje ima mnoštvo prednosti o kojima možeš saznati više u nastavku teksta.
Najbitnije prednosti kružnog toka su veća sigurnost i veći protok prometa.
Na kružnom toku sigurnost je veća zbog:
U područjima gdje se očekuje povećan tok prometa izrađuju se turbo kružni tokovi prometa.
Kod turbo kružnih tokova, prometne trake unutar kružnog toka su na određenim dijelovima fizički odvojene zbog čega nije moguće prestrojavanje čime se znatno povećava sigurnost vožnje u kružnom toku.
Zbog kontinuiranog kružnog kretanja prometa manje su gužve, manja kašnjenja i veći protoka prometa.
Prema istraživanjima, protok prometa u kružnom toku je veći za oko 20% u odnosu na konvencionalno raskrižje.
Prema načinu upravljanja postoje:
Prema broju traka kružni tokovi mogu biti:
Prometni znakovi su najčešći način na koji se upravlja prometom u kružnom toku.
Kod nailaska na kružni tok upravljan znakovima, u pravilu, prednost imaju vozila koja se kreću unutar kružnog toka.
Vozila koja se uključuju u kružni tok najčešće moraju postupiti prema znakovima za odvijanje prometa u raskrižju.
Najčešće se na ulasku u kružni tok postavlja znak “Raskrižje s cestom s prednošću prolaska”, a rjeđe znak “Obavezno zaustavljanje” (znak Stop).
Zbog tih znakova vozila koja se pristupnim cestama uključuju u kružni tok moraju propustiti sva vozila koja se već kreću unutar kružnog toka.
Samo u izvanrednim situacijama vozila koja se uključuju u kružni tok imaju prednost nad vozilima u kružnom toku (primjer kružni tok u Novom Zagrebu u Zapruđu).
Tada je to posebno istaknuto postavljenim prometnim znakovima “Raskrižje s cestom s prednošću prolaska” unutar kružnog toka, a na ulasku u kružni tok “Cesta s prednošću prolaska”.
Prilikom nailaska na kružni tok treba prilagoditi brzinu kretanja.
U slučaju da se neposredno prije kružnog toka nalazi pješački prijelaz treba pravovremeno uočiti i propustiti pješake koji se njime kreću.
Ako je ispred kružnog toka postavljen prometni znak “Stop”, trebamo zaustaviti svoje vozilo (na 3 sekunde) i propustiti sva vozila koja se kreću kružnim tokom.
Ako je ispred kružnog toka postavljen prometni znak “Raskrižje s cestom s prednošću prolaska”, kružnom toku nema vozila i uvjerimo se da na siguran način možemo ući u kružni tok, tada možemo bez zaustavljanja ući u kružni tok.
U kružni tok možemo ući isključivo kada propustimo sva vozila koja se njime kreću tj. nakon što se uvjerimo da ulaskom u kružni tok nećemo ometati i ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu.
Kada je u izvanrednim situacijama na ulazu u kružni tok postavljen prometni znak “Raskrižje s prednošću prolaska”, imamo prednost nad vozilima u kružnom toku i možemo bez zaustavljanja, ali uz povećan oprez, ući u kružni tok.
Vožnja kružnim tokom s jednom prometnom trakom je vrlo jednostavna.
Kružnim tokom s jednom prometnom trakom vozimo kao po bilo kojoj cesti s jednom prometnom trakom za jedan smjer prometa.
Tijekom vožnje kružnim tokom vozimo brzinom prilagođenom radijusu kružnice i prometnoj situaciji unutar kružnog toka.
Ako kružnim tokom vozimo prvi put i nismo upoznati s vođenjem prometa u cijelom kružom toku, vozimo s povećanim oprezom obraćajući pažnju na prometne znakove.
Kružnim tokom se krećemo sve do željenog izlaza na kojem se planiramo isključiti.
Približavajući se željenom izlazu iz kružnog toka potrebno je smanjiti brzinu kretanja.
Desni pokazivač se uključuje neposredno nakon što se prođe zadnja priključna cesta za ulaz i izlaz koja prethodi izlazu kojim se planiramo isključiti iz kružnog toka.
Na primjer, ako izlaziš iz kružnog toka na trećem izlazu, neposredno nakon prolaska drugog izlaza se uključuje desni pokazivač smjera.
Prilikom isključivanja potrebno je obratiti pozornost na pojavu pješaka na pješačkom prijelazu koji se prostire preko prometne trake kojom se krećemo.
Nakon propuštanja pješaka, nastavljamo se kretati u željenom smjeru.
Kada kružni tok nije upravljan znakovima niti prometnim svjetlima, tada na spoju prometne trake za kretanje unutar kružnog toka i prilazne prometne trake vrijedi pravilo desne strane.
Pravilo desne strane govori da je na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane.
Po pravilu desne strane, vozila koja se kreću unutar kružnog toka dužna su propustiti vozila koja se prilaznim cestama uključuju u kružni tok.
Vozila koja se uključuju imaju prednost jer se (s obzirom na to da nema prometnih znakova) nalaze na cesti iste važnosti kao i cesta unutar kružnog toka, a vozilima koja se kreću u kružnom toku nailaze s desne strane.
Kao što možeš primijetiti, pravilo desne strane primjenjuje se na identičan način kao i na bilo kojem drugom raskrižju na kojem se kretanje prometa nije uređeno znakovima ili prometnim svjetlima.
S obzirom na to da ovakav način upravljanja prometom značajno usporava protok prometa kroz kružni tok, primjena pravila desne strane u kružnom toku je vrlo rijetka pojava.
Kružni tokovi su najčešće upravljani znakovima pa se, kako ne bi došlo do zbunjivanja vozača, pravilo desne strane izbjegava koristiti čak i kod kružnih tokova s vrlo niskim prometnim protokom.
Prometna svjetla (semafori) se u pravilu koriste kod kružnih tokova s kompleksnom prometnom situacijom i povećanim prometnim protokom gdje postoji veliki rizik od nastanka prometne nesreće.
Najpoznatiji primjer takvog kružnog gdje se za upravljanje prometom koriste semafori je kružni tok u zapadnom tijelu Novog Zagreba.
U takvim kružnim tokovima, prometna svjetla su postavljena na svakom križanju pristupne ceste s kružnom cestom unutar kružnog toka.
Semafor je postavljen na ulazu u kružni tok za vozila koja ulaze, i unutar kružnog toka za vozila koja je kreću unutar kružnog toka.
Paljenje i gašenje semafora postavljeno je tako da je na semaforu unutar kružnog toka većinu vremena zeleno svjetlo, a na semaforu za uključenje u kružni tok crveno svjetlo.
U određenom trenutku, vozilima koja voze kružnim tokom pali se crveno svjetlo, a daje se pravo prilaza vozilima koja se uključuju.
S obzirom na to da je u jednom trenutku dozvoljeno kretanje vozilima isključivo iz jednog smjera, prometna kompleksnost je značajno smanjena što dovodi do smanjenja rizika od nastanka prometnih nesreća.
Kružni tok s više prometnih traka postavlja se na raskrižja s povećanim protokom prometa.
Kada je u kružnom toku više prometnih traka, u istom vremenu njime može proći veći broj vozila nego li je to slučaj kod kružnog toka s jednom prometnom trakom.
S obzirom na veći broj prometnih traka, može se zaključiti kako je kretanje u tom slučaju kompliciranije, prometna situacija se komplicira što ima za posljedicu veću vjerojatnost za nastanak prometne nesreće.
Za ulazak u kružni tok s više prometnih traka vrijede ista pravila kao i kod kružnog toka s jednom prometnom trakom.
Prilikom prilaska kružnom toku potrebno je uočiti način upravljanja kružnim tokom, jesu li to prometni znakovi, pravilo desne strane ili semafor.
Treba obratiti pažnju i propustiti pješake koji planiraju stupiti ili se kreću pješačkim prijelazom preko trake kojom se krećemo.
Uz to, kod kružnog toka s više prometnih traka, prometnu traku kojom planiramo ući i kretati se kružnim tokom potrebno je odabrati prije samog ulaska.
Odabir prometne trake za ulazak u kružni tok ovisi o izlazu na koji planiramo izaći iz kružnog toka.
Svi izlazi iz kružnog toka s označenim smjerovima trebali bi biti naznačeni na prometnom znaku “Raskrižje kružnog oblika” koji se postavlja neposredno ispred kružnog toka.
Treba napomenuti kako pravila za odabir trake na ulasku u kružni tok nisu nigdje striktno definirana.
Pravila u nastavku su preporuke koje bi trebali slijediti kako bi kretanje kružnim tokom bilo što sigurnije.
Odabir prometne trake u kružnom toku s dvije prometne trake
Kod odabira trake za ulazak, kružni tok trebamo zamišljenom linijom vertikalno po srediti prepoloviti na dva dijela.
Kada kružni tok s dvije prometne trake planiramo na pustiti na izlazu koji se nalazi u lijevom presjeku ili se polukružno okrećemo, tada u kružni tok ulazimo lijevom prometnom trakom.
Kada iz kružnog toka planiramo izaći na izlazu koji se nalazi u desnom presjeku, tada za ulazak u kružni tok odabiremo desnu prometnu traku.
Odabir prometne trake kod kružnog toka s tri i više prometnih traka
Da bi si pojednostavnili odabir prometne trake za ulazak u kružni tok s tri ili više traka potrebno je kružni tok podijeliti na četvrtine.
Krajnju desnu prometnu traku odabiremo kada planiramo izaći na prvom izlazu ili bilo kojem izlazu koji se nalazi u prvoj četvrtini križnog toka.
Krajnju lijevu prometnu traku odabiremo onda kada se polukružno okrećemo ili planiramo izaći na izlazu koji je pozicioniranu zadnjoj četvrtini kružnog toka.
Srednje prometne trake odabiremo kada planiramo izaći na izlazu koji je pozicioniranu unutar druge i treće zamišljene četvrtine.
Takvi kompleksni kružni tokovi s više prometnih traka često su izvedeni u obliku spirale što znatno olakšava odabir prometne trake za ulazak i izlazak.
Odabir prometne trake kod kružnog toka izvedenog u obliku spirale
Kod kružnog toka koji je izveden u obliku spirale kod kojeg se unutar kružnog toka otvaraju prometne trake, smjerovi pojedinih prometnih traka označeni su na putokazima postavljenim na ulazu u kružni tok iznad svake prometne trake.
U tom slučaju prometnu traku za ulazak u kružni tok odabiremo prema željenom smjeru kretanja.
Kada uđemo u kružni tok prometnom trakom za željeni smjer kretanja, ta prometna traka bi nas trebala voditi na izlaz za željeni smjer bez potrebe za prestrojavanjem u drugu prometnu traku.
Takav način vođenja prometa u kružnom toku bez potrebe za prestrojavanjem smanjuje broj potencijalnih točki dodira i pojednostavnjuje kretanje.
U kružni tok se uključujemo tek onda kada se uvjerimo da se možemo uključiti bez opasnosti po druge sudionike u prometu ili imovinu.
Za vožnju u kružnom toku uključujemo se u onu prometnu traku kojom se krećemo prije ulaska u kružni tok.
Primjerice, ako se neposredno prije ulaska u kružni tok vozilom nalazimo u krajnjoj lijevoj prometnoj traci, tada se u kružni tok uključujemo i nastavljamo vožnju krajnjom lijevom prometnom trakom.
Kod kružnih tokova s više prometnih traka, kao i kod raskrižja s više prometnih traka, često postoje crte vodilje koje je potrebno pratiti.
Kod dužeg zadržavanja u kružnom toku potrebno se kretati krajnjom unutrašnjom prometnom trakom.
Kod isključivanja iz kružnog toka treba se kretati krajnjom vanjskom prometnom trakom.
Kada se krećemo kružnim tokom, brzinu treba prilagoditi prometnoj situaciji i radiusu kružnice.
Ako se krećemo nekom od unutarnjih prometnih traka, prije dolaska na željeni izlaz potrebno se prestrojiti u krajnju vanjsku prometnu traku.
Prestrojavanje treba izvršiti prema uobičajenim pravilima prestrojavanja.
To znači da trebamo propustiti sva vozila koja se kreću trakom u koju se planiramo prestrojiti, a prestrojiti se možemo tek onda kada nam to prometni uvjeti dozvoljavaju.
Ako se ne uspijemo prestrojiti u krajnju vanjsku prometnu traku prije nog li dođemo do željenog izlaza, trebamo nastaviti kretanje kružnim tokom i u novom krugu pokušati se ponovno prestrojiti.
Za isključivanje iz kružnog toka u pravilu koristimo krajnju vanjsku prometnu traku no ako nam to prometni uvjeti dopuštaju, isključiti se možemo i iz neke od unutarnjih prometnih traka.
U tom slučaju treba znati kako se prilikom izlaska moramo prestrojiti preko jedne ili više traka što znali da moramo posebno paziti na promet koji se kreće tim prometnim trakama kako im ne bi oduzeli prednost i prouzročili prometnu nesreću.
Za isključivanje vrijede ista pravila kao i kod kružnog toka s jednom prometnom trakom.
Prilikom isključivanja potrebno je prilagoditi brzinu kretanja i uključiti desni pokazivač smjera.
Desni pokazivač smjera se uključuje neposredno nakon prolaska priključne ceste koja prethodi izlazu na kojem se planiramo isključiti.
Nakon isključivanja treba obratiti pažnju na pješake koji nailaze ili se kreću pješačkim prijelazom preko prometne trake kojom se krećemo.
Po izlasku iz kružnog toka nastavljamo kretanje u željenom smjeru.
U nastavku pročitaj najčešće greške koje radimo prilikom vožnje kružnim tokom.
Kada smo drugi u koloni vozila za ulazak u kružni tok, moram održavati dovoljan razmak od vozila ispred koje pokušava ući u kružni tok.
Taj razmak je izuzetno bitan jer se često događa da vozilo koje ulazi u kružni tok krene dajući naslutiti da će ući u kružni tok.
Tada mi, kao drugo vozilo u koloni postajemo prvo vozilo i automatski okrećemo glavu u lijevo ne bi li vidjeli prometnu situaciju u kružnom toku.
U tom trenutku se prometna situacija promjeni zbog čega se vozilo ispred nas koje je trebalo ući u kružni tok naglo zaustavlja.
Zbog malog razmaka od vozila ispred nemamo dovoljno vremena za reakciju i dolazi do sudara.
Iako su u pitanju male brzine i ne može doći do znatnih oštećenja vozila, vrlo je čest slučaj kojem sam osobno svjedočio.
U trenutku kada ulazimo u kružni tok moramo dobro procijeniti prometnu situaciju, a posebno brzine vozila koja nailaze kružnim tokom.
S obzirom na to da se automobili u kružnom toku kreću po kružnoj putanji, brzinu kretanja je teško procijeniti.
Ako krenemo ulaziti u kružni tok i kasno shvatimo da su vozila u kružnom toku puno brža nego što smo procijenili, oduzimamo im prednost što može prouzročiti prometnu nezgodu.
Ako krenemo ulaziti u kružni tok i kada shvatimo da ćemo zbog krive procjene brzine vjerojatno oduzeti prednost vozilima, a imamo vremena za reakciju, riskiramo nalet i udarac vozila iza našeg vozila.
Započni uključivanje u kružni tok tek kada si u potpunosti siguran da bez ometanja drugih sudionika u prometu možeš ući u kružni tok.
Kod kružnih tokova prometa s više prometnih traka postoji vjerojatnost da greškom uđemo u susjednu prometnu traku.
Spoj kružnog toka i priključne ceste smatra se raskrižjem, a prema prometni propisima i sigurnosnim pravilima u raskrižju je zabranjeno mijenjanje prometne trake.
Takav postupak može biti izrazito opasan zbog toga što se u susjednoj prometnoj traci može nalaziti vozilo kojem oduzimamo prednost.
Velika je vjerojatnost za nastanak prometne nesreće jer se vozač koncentrira na vozila koja se kreću kružnim tokom zbog čega je vrijeme reakcije znatno smanjeno.
Treba zapamtiti kako prometnu traku kojom planiramo uči u kružni tok treba izabrati prije kružnog toka i njome voziti sve dok ne uđemo u kruni tok.
Tek kada smo u kružnom toku možemo započeti izvoditi radnju prestrojavanja.
Prestrojavanje ili mijenjanje prometne trake je jedna od najkompleksnijih situacija prilikom vožnje kružnim tokom.
Kompleksnost proizlazi iz toga jer postoji točka dodira između našeg vozila i vozila koja se kreću susjednom trakom.
Uz to, vozila se kreću po kružnoj putanji što otežava provjeru prometnih uvjeta u susjednoj prometnoj traci.
Da bi izbjegli oduzimanje prednosti prilikom promjene prometne trake potrebno je smanjiti brzinu kretanja i dobro provjeriti prometne uvjete i mrtvi kut na strani trake u koju se prestrojavamo.
Također treba obratiti pažnju na vozila koja voze prometnom trakom iza našeg vozila.
Takva vozila često znaju neoprezno pretjecati pa se mogu vrlo brzo naći u poziciji u kojoj ih ne očekujemo.
Oduzimanje prednosti na izlasku iz kružnog toka najčešće se događa kada su na izlaznoj priključnoj cesti dvije ili više prometnih traka.
Tada vozači koji namjeravaju izlazak iz kružnog toka trakom koja nije krajnja vanjska smatraju da imaju prednost i ne prate vozače koji nailaze krajnjom vanjskom prometnom trakom.
Vozilo koje se nalazi u krajnjoj vanjskoj prometnoj traci nije dužno izaći iz kružnog toka već se može u njoj voziti koliko kod dugo želi.
Forsiranjem izlaska iz kružnog toka jednom od unutarnjih prometnih traka preko krajnje vanjske dovodi do oduzimanja prednosti i potencijalne prometne nesreće.
Ako se ne stigneš prestrojiti u krajnju vanjsku prometu traku za izlazak iz kružnog toka, ako je potrebno, napravi još jedan krug po kružnom toku.
Kada ti prometni uvjeti omoguće sigurno prestrojavanje u krajnju desnu traku, prestroji se i njome napusti kružni tok.
Planiraš upisati ili već ideš u autoškolu?
Pa što čekaš!?
Rješavaj testove i osiguraj si prolaz iz prve!