Razlika između hibrida i plug-in hibrida (prednosti i mane)

Sadržaj:

1. Prednosti, mane i razlike između hibridnih vozila
2. Hibridna vozila (HEV)
3. Plug-in hibridna vozila (PHEV)
4. Razlike između hibridnih i plug-in hibridnih vozila
5. Kada kupiti hibridno vozilo?
6. Za koga su plug-in hibridna vozila?
   

Prednosti, mane i razlike između hibridnih vozila

Hibridna vozila postoje već preko 20 godina, no mnoštvo vozača još uvijek ne razumije njihove prednosti i mane.

Najveća prednost hibridnih vozila u odnosu na vozila bez hibridnog pogona je izuzetno niska potrošnja goriva.

Hibridi troše manje jer za pogon u kombinaciji s benzinskim motorom koriste elektromotor koji se uključuje u fazama vožnje u kojima je benzinski motor manje efikasan.

Najveće razlike u potrošnji goriva kod hibrida se vide u gradskoj vožnji u kojoj većina vozača najviše koristi svoje vozilo.

Kad kažem izuzetno niska potrošnja goriva, to znači da su razlike u potrošnji primjetne pri normalnom svakodnevnom korištenu automobila i mogu utjecati na tvoj budžet odmah po kupnji hibridnog vozila.

Osobno sam vozio Toyotu Yaris s potpuno hibridnim pogonom s kojom sam u gradskoj vožnji zabilježio potrošnju od nevjerojatnih 2,9 l/100 km.

Nisam mogao vjerovati onome što vidim na ekranu i nije mi bilo jasno zašto na našim cestama nema više takvih hibrida.

Ubrzo nakon što sam malo više proučio hibride, shvatio sam da hibridi nisu savršeni i da imaju mana o kojima ću ti više reći u nastavku teksta.

Bitno je znati kako se hibridna vozila dijele na dvije velike grupe:

• hibridna vozila, i
• plug-in hibridna vozila.

Glavne razlike između hibridnih i plug-in hibridnih vozila su sljedeće:

Detaljno o svim prednostima i nedostatcima hibridnih i plug-in hibridnih vozila pročitaj u nastavku teksta.

Hibridna vozila (HEV)

Hibridna vozila (eng. Hybrid Electric Vehicles - HEV) se još nazivaju samopunjiva hibridna vozila, a u slobodnom govoru ih nazivamo hibridima.

Hibridi za pogon koriste motor s unutrašnjim izgaranjem u kombinaciji s elektromotorom koji električnu energiju dobiva iz baterije koja se najčešće nalazi ispod stražnje klupe ili ispod prtljažnika.

Motor s unutrašnjim izgaranjem je najčešće benzinski i glavni je izvor snage za pogon.

Elektromotor se pali po potrebi, a način njegova korištenja u kombinaciji s benzinskim motorom ovisi o tome radi li se o blagom hibridu (MHEV) ili potpunom hibridu (FHEV).

Blagi hibridi (eng. Mild Hybrid - MHEV) imaju bateriju manjeg kapaciteta i slabiji električni motor koji pomaže benzinskom motoru u fazama u kojima je on najmanje efikasan, primjerice u vožnji manjim brzinama.

Zbog elektromotora male ukupne snage, blagi hibridi ne mogu voziti isključivo na električni pogon, već ga koriste u kombinaciji s benzinskim.

Potpuni hibridi (eng. Full Hybrid Vehicles - FHEV) imaju jedan ili više jačih elektromotora i bateriju većeg kapaciteta što im omogućuje da dio puta kada je benzinski motor najmanje efikasan voze isključivo na električni pogon.

Potpuni hibridi voze isključivo na struju na malim brzinama i tijekom vožnje konstantnom brzinom, a benzinski motor se pali samo onda kada treba nadopuniti bateriju ili kada se pojavi potreba za dodatnom snagom, primjerice kod naglog ubrzavanja.

Kada u razgovoru govorimo o hibridnim vozilima, onda uglavnom mislimo na potpuno hibridna vozila koja ću u nastavku teksta uspoređivati s plug-in hibridnim vozilima.

Kod hibridnih vozila baterija se puni na dva načina:

• benzinskim motorom, i 
• regenerativnim kočenjem.

Uz to što pogoni vozilo, benzinski motor, dok je upaljen, služi kao generator električne energije koji nadopunjuje bateriju.

Regenerativno kočenje je postupak u kojem se kinetička energija prilikom kočenja i usporavanja vozila pretvara u električnu energiju i pohranjuje u baterijama.

Kod vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem koja nisu hibridna, ta kinetička energija bi u procesu kočenja bila izgubljena.

Glavni razlog niske potrošnje goriva kod hibridnih vozila je upravo regenerativno kočenje.

Niska potrošnja je osobito izražena na malim brzinama u gradskoj vožnji gdje se za pogon većinu vremena koristi električni motor i električna energija iz baterija.

Bitno je znati kako se kod hibridnih vozila baterija ne može nadopunjavati korištenjem vanjskog izvora električne energije, kao što je to slučaj kod plug-in hibridnih i potpuno električnih vozila.

Zbog toga što se baterije ne moraju nadopunjavati izvana, hibridna vozila su po načinu uporabe najsličnija konvencionalnim automobilima.

Prilagođena su vozačima koji iz bilo kojeg razloga nisu spremni u potpunosti prijeći na električno vozilo, a žele uštedjeti na potrošnji goriva i smanjiti štetan utjecaj automobila na okoliš.

Najveća mana hibridnih vozila je veća početna cijena u odnosu na konvencionalna vozila s benzinskim motorima.

Osim napredne hibridne tehnologije, najveći razlog visoke početne cijene su baterije.

Plug-in hibridna i električna vozila imaju znatno veće baterije, zbog čega su blagi hibridi i potpuno hibridna vozila i dalje cjenovno pristupačniji.

Druga velika mana hibridnih vozila je potpuna ovisnost o benzinu kao što je slučaj i kod vozila s benzinskim motorima bez hibridnog pogona.

Blagi i potpuni hibridi koriste električnu energiju koja se dobiva iz benzinskog motora, a baterija se ne može puniti vanjskim punjačem. Stoga će za njihovo korištenje i dalje biti potrebno posjećivati benzinske crpke.

S druge strane, činjenica da se ne moraju puniti izvana čini korištenje jednostavnijim, jer nije potrebno planirati punjenje na javnim punjačima niti dodatno trošiti novac na ugradnju kućnog punjača za električna vozila.

Iako im je trošak vožnje osjetno manji, on će i dalje uglavnom ovisiti o cijeni goriva koja se na žalost kontinuirano povećava.

Primjer blago hibridnog automobila - Suzuki Swift Mild Hybrid

Jedan od odličnih primjera blagih hibrida je Suzuki Swift.

Suzuki Swift je mali automobil kojem je primarna svrha gradska vožnja što ga čini idealnim vozilom za hibridni pogon.

Swift za pogon koristi benzinski motor snage 61 kW (83 KS) u kombinaciji s malom baterijom i slabijim elektromotorom snage 1,94 kW (2,64 KS).

Benzinski motor je primarni način pogona, a elektromotor mu pomaže prilikom kretanja i ubrzavanja što značajno smanjuje potrošnju goriva.

Swift ima funkciju regenerativnog kočenja koje pri svakom kočenju nadopunjava bateriju, što dodatno štedi gorivo.

Regenerativno kočenje štedi diskove kočnica i kočione obloge što dugoročno smanjuje troškove održavanja.

Zbog hibridnog pogona Swift po WLTP-u, u kombiniranom ciklusu, troši oko 4 litre goriva na prijeđenih 100 km što je značajno manje od sličnih automobila koji ne koriste hibridni pogonski sustav.

Kako nije plug-in hibrid, nije ga moguće puniti preko punjača pa će vozači i dalje morati do benzinske postaje, no zbog hibridnog pogona puno rjeđe nego što su na to naviknuli.

Primjer potpuno hibridnog vozila - Toyota Yaris Hybrid

Vrhunski primjer potpuno hibridnih vozila su vozila Toyote.

Posebno se ističe najmanji model s potpuno hibridnim pogonskim sustavom, Yaris.

Toyota Yaris ima benzinski motor snage 68 kW (92 KS) i elektromotor snage 59 kW koji u kombinaciji daju maksimalnu izlaznu snagu 85 kW (116 KS).

Zbog jačeg elektromotora i većeg kapaciteta baterije Yaris se na manjim brzinama može voziti isključivo na struju što značajno smanjuje troškove vožnje.

Potrošnja potpuno hibridnog modela Toyote Yaris po WLTP kombiniranom ciklusu iznosi oko 4 l/100 km, a u gradskoj vožnji manje od 3 l/100 km.

Osobno sam ga vozio i mogu potvrditi nevjerojatno nisku potrošnju zbog koje ga smatram jednim od najboljih malih gradskih automobila.

Budući da se baterije ne moraju puniti korištenjem vanjskog punjača, način korištenja se praktički ne razlikuje od vozila bez hibridnog pogona, a zbog niske potrošnje, trošak vožnje je primjetno manji.

Početna cijena Yarisa s hibridnim pogonom približno je 20 % viša u odnosu na model bez hibridnog pogona, što može predstavljati problem za kupce s ograničenim budžetom.

Plug-in hibridna vozila (PHEV)

Plug-in hibridna vozila (eng. Plug-in Hybrid - PHEV) se još nazivaju i priključni hibridi.

Za razliku od hibridnih vozila koja, unatoč svom hibridnom pogonu, svojim načinom korištenja ostaju vrlo slična konvencionalnim automobilima, plug-in hibridna vozila spajaju karakteristike benzinskih i potpuno električnih vozila.

Plug-in hibridi imaju jače elektromotore i bateriju većeg kapaciteta zbog koje im je doseg isključivo na struju značajno veći od običnih hibrida.

Plug-in hibridi se isključivo na struju mogu voziti od 30 do 50 km, a neki i preko 100 km, što je više nego dovoljno da zadovolji dnevne potreba većine vozača.

Svakodnevna vožnja na struju, zahvaljujući znatno nižim cijenama električne energije u odnosu na fosilna goriva, značajno smanjuje troškove vožnje.

Plug-in hibridi su napravljeni tako da se većinu vremena voze upravo na struju, a uz veću bateriju, to im omogućuje punjenje korištenjem vanjskog punjača za električna vozila.

Najmanji trošak vožnje plug-in hibridnih vozila, kao i potpuno električnih, postiže se kada se koriste u kombinaciji s kućnim punjačem, koji omogućava punjenje iz kućne mreže preko noći, kada je cijena električne energije najniža.

S obzirom na to da im je kapacitet baterije manji od potpuno električnih vozila, punjenje traje puno kraće zbog čega ih je moguće u potpunosti napuniti preko noći preko obične spore kućne utičnice.

Velika prednost plug-in hibrida je to što ne ovise isključivo električnoj energiji, već kada se baterija isprazni, vožnju je moguće nastaviti koristeći isključivo benzinski motor.

Ako se baterija isprazni tijekom vožnje, vozilo će automatski promijeniti način pogona, bez potrebe za bilo kakvom intervencijom vozača.

To ih čini izuzetno praktičnim za duža putovanja, jer, za razliku od električnih vozila, nije potrebno posebno planirati zaustavljanja radi nadopunjavanja.

Zbog takve kombinacije pogona, svakodnevna vožnja na električnu energiju je izuzetno jeftina, a benzinski motor omogućuje bezbrižna povremena duga putovanja.

Plug-in hibridi obično nadopunjuju bateriju punjenjem putem punjača i regenerativnim kočenjem, no novi modeli plug-in hibridnih automobila, poput Peugeota 408 i Mitsubishi Eclipse Crossa, omogućuju i nadopunjavanje baterije tijekom vožnje.

Na primjer, baterija se može nadopunjavati tijekom vožnje autocestom, gdje je benzinski motor najefikasniji, a zatim se električna energija iz baterije koristi u gradskoj vožnji, kada je benzinski motor najmanje efikasan.

Najveći problem plug-in hibrida je to što se "krivim" korištenjem njihova najveća prednost može vrlo lako pretvoriti u njihovu najveću manu.

Svakodnevno punjenje električnom energijom iziskuje promjene u navikama vozača i određeni napor zbog čega ih vlasnici mogu većinu vremena koristiti kao uobičajena vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Kada se to dogodi, trošak vožnje plug-in hibrida se zbog velike težine baterija koje se voze, a ne koriste, značajno povećava.

Ipak, odlično je to što vozači plug-in hibridnih vozila ne ovise nit o cijenama benzina, niti o cijenama električne energije, već mogu proračunato birati koji pogon im u određenoj situaciji više odgovara.

Njihova druga velika mana, zbog koje su nedostupni većini vozača, je relativno visoka početna cijena.

Cijena nekih modela plug-in hibridnih vozila veća je i od cijene nekih potpuno električnih modela koji su u pravilu bolji izbor za većinu vozača.

Plug-in hibridna vozila mogu biti cjenovno prihvatljivija ako se kupuju uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Primjer plug-in hibridnog vozila - Mitsubishi Eclipse Cross PHEV

Primjer odličnog plug-in hibridnog vozila je SUV Mitsubishi Eclipse Cross.

Eclipse Cross za pogon koristi benzinski motor snage 72 kW (98 KS) i dva elektromotora, jedan s prednje u drugi sa stražnje strane.

Velika baterija kapaciteta 13,8 kWh mu omogućuje doseg na struju do 135 km.

Takav doseg će zadovoljiti dnevne potrebe većine vozača, a značajno smanjuje troškove svakodnevne vožnje.

Isključivo na struju, uz nekoliko stajanja, je moguće ići i na duža putovanja, a kada za nadopunjavanje nemaš vremena, možeš ga koristiti kao uobičajeno vozilo s benzinskim motorom.

Osim što ima neuobičajeno veliki doseg na struju, Eclipse Cross se razlikuje od većine plug-in hibrida po tome što se baterija može nadopunjavati tijekom vožnje koristeći benzinski motor.

To vozačima omogćava još jedan način korištenja koji dodatno smanjuje ovisnost o električnim punionicama i ukupne troškove vožnje.

Razlike između hibridnih i plug-in hibridnih vozila

U nastavku teksta ću usporediti hibride i plug-in hibride s konvencionalnim benzinskim i dizelskim automobilima, te potpuno električnim vozilima.

Uspoređivat ću njihove prednosti i mane u 9 kategorija koje će ti pomoći odabrati koji je način pogona idealan za tebe i tvoj sljedeći automobil.

1. Način rada

Hibridna vozila (HEV) i plug-in hibridna vozila (PHEV) za pogon koriste, i benzinski motor, i elektromotor.

Kod hibridnih vozila primarni način pogona je benzinski motor, a elektromotor im pomaže u fazama vožnje u kojima je benzinski motor manje efikasan.

Kod blagih hibrida (MHEV) elektromotor se koristi kod kretanja s mjesta i ubrzavanja, a zbog slabijih elektromotora i manjeg kapaciteta baterije ne mogu se kretati isključivo na struju.

S druge strane, potpuni hibridi (FHEV) imaju jače elektromotore i baterije nešto većeg kapaciteta pa se na manjim brzinama i u krstarenju mogu kretati isključivo na struju, bez potpore benzinskog motora.

Plug-in hibridi (PHEV) imaju višestruko jače motore i baterije još većeg kapaciteta od potpunih hibrida koje im omogućuju višestruko veći doseg na struju.

Doseg baterije plug-in hibrida je dovoljan da zadovolji dnevne potrebe vožnje većine vozača što znači da će se većinu vremena voziti isključivo na struju, a benzinski motor će se koristiti samo u iznimnim situacijama, primjerice tijekom dužih putovanja.

2. Veličina baterije i doseg

Blagi hibridi (MHEV) imaju bateriju najmanjeg kapaciteta jer relativno slab elektromotor služi isključivo kao pomoć benzinskom motoru koji je primarni izvor pogonske snage.

Ne mogu se kretati isključivo na struju, već električnu energiju iz baterija koriste za pogon elektromotora u situacijama kada je benzinski motor najmanje efikasan, primjerice tijekom ubrzavanja ili za napajanje elektroničkih uređaja u kabini.

Kapacitet baterije kod blagih hibrida u pravilu nije veći od 0,5 kWh.

Potpuni hibridi (FHEV) imaju baterije većeg kapaciteta od blagih hibrida koje im omogućuju kratku vožnju isključivo na struju bez potpore benzinskog motora.

To im značajno smanjuje potrošnju goriva jer se električna energija najviše koristi za vožnju pri malim brzinama kada je benzinski motor najmanje učinkovit.

Kapacitet baterije kod potpunih hibrida kreće se od 0,5 - 2 kWh. Primjerice, kod Toyote Yaris kapacitet baterije iznosi oko 0,8 kWh.

Plug-in hibridi (PHEV) imaju baterije višestruko većeg kapaciteta od blagih i potpunih hibrida.

Ovisno o cijeni i marki vozila, kapacitet baterije plug-in hibrida može biti od 5 do 20 kWh.

Takav kapacitet, u kombinaciji s jačim elektromotorima, omogućuje im doseg od 40 do 120 km isključivo na struju.

Za većinu vozača to je više nego dovoljno za sve njihove dnevne potrebe zbog čega će se plug-in hibridi uglavnom voziti na struju, a u izvanrednim situacijama, samo kada je to potrebno, korištenjem benzinskog motora.

3. Način punjenja baterije

Blagi i potpuni hibridi pune baterije na dva načina:

• regenerativnim kočenjem prilikom kočenja i zaustavljanja, i
• snagom benzinskog motora u vožnji.

Plug-in hibridi u pravilu pune bateriju:

• regenerativnim kočenjem, i
• iz vanjskog izvora preko punjača za električna vozila.

Plug-in hibridi u pravilu ne mogu pune baterije u vožnji koristeći snagu benzinskog motora, međutim to se nedavno promijenilo.

Neki najnoviji modeli plug-in hibrida, kao što je Mitsubishi Eclipse Cross, mogu nadopunjavati bateriju na sva tri načina, regenerativnim kočenjem, iz benzinskog motora i punjenjem preko punjača.

4. Potrošnja goriva

Niska potrošnja goriva je jedan od najvećih razloga zašto se kupci odlučuju na kupnju hibridnog, plug-in hibridnog ili potpuno električnog vozila.

Što je baterija hibridnog sustava veća to je u pravilu manja potrošnja goriva hibridnog vozila.

Stoga možemo zaključiti kako blagi hibridi (MHEV) u pravilu troše manje od vozila koji nemaju hibridni pogon, a nešto više od potpunih hibrida (FHEV).

Primjerice, prosječna kombinirana potrošnja blago hibridnog vozila Suzuki Swift po WLTP-u iznosi oko 5 l/100 km.

Potpuni hibridi zbog mogućnosti vožnje isključivo na električnu energiju troše značajno manje od blagih hibrida i vozila bez hibridnog pogona.

Primjerice, Toyota Yaris po kombiniranom WLTP ciklusu troši manje od 4 l/100 km, a na malim brzinama u gradskoj vožnji ispod 3 l/100 km.

Plug-in hibridna (PHEV) vozila po kombiniranom WLTP ciklusu imaju izuzetno niske potrošnje, a kreću se oko 1 l/100 km.

Kako većina plug-in hibrida ima kapacitet baterija koji osigurava doseg veći od 50 km, mnogi vozači neće morati uopće koristiti benzinski motor, što znači da većinu vremena neće trošiti gorivo.

Međutim, ako se plug-in hibridi većinu vremena ne voze na električni pogon, potrošnja goriva može biti veća u usporedbi s drugim vrstama pogona, zbog povećane težine uzrokovane baterijama.

5. Planiranje dužih putovanja

Sva hibridna vozila imaju neku vrstu motora s unutrašnjim izgaranjem zbog čega se mogu bez problema i previše planiranja koristiti na dužim putovanjima.

Ipak, važno je imati na umu da plug-in hibridi mogu imati povećanu potrošnju ako se ne koriste na način za koji su dizajnirani.

Vozači koji žele maksimalno iskoristiti pogon na struju plug-in hibrida, trebat će kao i vozači potpuno električnih vozila pametnije planirati svoja duža putovanja.

6. Performanse

Hibridni automobili će u pravilu imati bolje performanse od sličnih vozila bez hibridnog pogona.

To će se najviše osjetiti pri ubrzavanju na niskim brzinama na kojima elektromotori daju najveći i instantan okretni moment.

Što je broj i snaga elektromotora veća to će i performanse automobila biti bolje.

Neki plug-in hibridni automobili mogu razviti okretne momente i snage identične onima koje pružaju potpuno električna vozila.

Zbog toga je užitak i iskustvo vožnje kod hibridnih automobila, posebno plug-in hibrida, bolje od vozila bez hibridnog pogona.

7. Trošak održavanja

Trošak održavanja hibridnih vozila vrlo je sličan trošku održavanja vozila s benzinskim motorima.

Iako imaju složeniji pogonski sklop koji kombinira benzinski motor i elektromotor, trošak održavanja određenih modela potpuno električnih i plug-in hibrida može biti značajno niži u usporedbi s vozilima koja koriste isključivo dizelski ili benzinski motor.

Primjerice, zbog regeneracijskog kočenja se za kočenje manje koriste diskovi kočnica i pločice koje tada mogu izdržati preko 100.000 km i više što dugoročno smanjuje trošak održavanja.

8. Početna cijena

Jedna od najvećih mana hibridnih vozila je veća početna cijena u odnosu na konvencionalna vozila s motorima s unutrašnjim izgaranjem.

Najveći razlog tome su baterije.

Što je vozilo opremljeno većom baterijom, to je njegova početna cijena u pravilu veća.

Početna cijena blagih hibrida (MHEV) vrlo je slična cijeni vozila bez hibridnog pogona, a u nekim slučajevima, ovisno o marki i opremi vozila, može biti i niža.

Potpuni hibridi (FHEV) su osjetno skuplji, a njihova početna cijena može biti veća i do 25 % u odnosu na slična vozila bez hibridnog ili s blagim hibridnim pogonom.

Plug-hibridi (PHEV) imaju najveći kapacitet baterije zbog čega su najskuplji od svih hibrida.

Zbog izuzetno velikih baterija, neki plug-in hibridi mogu biti skuplji čak i od određenih električnih automobila, što ih čini nedostupnima kupcima s ograničenim budžetom.

Cijena baterija neprestano pada, pa se u bliskoj budućnosti očekuje i smanjenje cijena potpuno električnih, pa tako i hibridnih vozila.

9. Utjecaj na okoliš

Ovisno o tome jesu li blagi, potpuni ili plug-in, hibridni automobili za pogon u određenoj mjeri koriste elektromotor.

Zbog takvog načina rada, u atmosferu izbacuju manju količinu ugljikovog dioksida i drugih štetnih plinova.

Najveći utjecaj na okoliš imaju blagi hibridi (MHEV) jer imaju najslabiji elektromotor i koriste ga u najmanjoj mjeri, dok su plug-in hibridi (PHEV) ekološki najprihvatljiviji jer se uz pravilno korištenje većinu vremena mogu kretati u potpunosti na struju.

S druge strane, ako se plug-in hibridi većinu vremena voze na fosilna goriva, tada zbog povećane potrošnje goriva zagađuju okoliš čak i više nego slični automobili bez hibridnog pogona.

Potpuni hibridi (FHEV) se na manje udaljenosti mogu kretati isključivo na električni pogon pa su ekološki prihvatljiviji od blagih hibrida, no nikako ne mogu dostići plug-in hibride.

Zbog toga što su ekološki prihvatljiviji, prilikom kupovine i registracije se na određena hibridna vozila ne plaćaju nameti i porezi.

Primjerice, prilikom kupovine Toyota Yaris potpunog hibrida se ne plaća poseban porez na motorna vozila (PPMV).

Kada kupiti hibridno vozilo?

Hibridna vozila su namijenjena vozačima koji žele uštedjeti na gorivu i smanjiti utjecaj na okoliš, no još uvijek nisu spremni mijenjati svoj način života i navike korištenja vozila.

Blagi hibridi (MHEV) zbog manjih elektromotora i manjih baterija štede nešto manje goriva od drugih hibridnih vozila, no zbog početnih cijena koje su vrlo slične vozilima bez hibridnog pogona, oni su vrlo pristupačni i cjenovno prihvatljivi.

Potpuni hibridi (FHEV) značajno smanjuju potrošnju goriva i namijenjeni su vozačima koji većinu vremena voze po gradu jer na malim brzinama određeni dio puta mogu voziti u potpunosti na struju i tada štede najviše goriva.

Najveća mana im je to što su u pravilu skuplji od blagih hibrida i vozila bez hibridnog pogona, no i dalje jeftiniji od plug-in hibrida.

Ako nisi spreman za plug-in hibrida ili potpuno električni automobil, većinom se voziš po gradu i imaš dovoljan budžet, preporuka je uzeti potpuno hibridno vozilo s kojim ćeš dugoročno sigurno uštedjeti na troškovima vožnje.

Ako ti budžet ne dozvoljava kupnju potpuno hibridnog vozila, svakako razmisli o kupnji blagog hibrida s kojim su uštede na gorivu manje, ali dugoročno primjetne.

Za koga su plug-in hibridna vozila?

Plug-in hibridna vozila (PHEV) su namijenjena vozačima koji žele maksimalno uštedjeti na troškovima vožnje i smanjiti utjecaj svog automobila na okoliš ali iz nekog razloga još uvijek nisu spremni na kupnju potpuno električnog vozila.

Plug-in hibridi su napravljeni da se većinu vremena voze na struju i tako minimiziraju troškovi vožnje, a kada je se za to pojavi potreba mogu voziti isključivo na benzinski motor i tako si povećati doseg.

Ako želiš kupiti i koristiti plug-in hibridno vozilo za maksimalne uštede, vjerojatno ćeš kao morati promijeniti životni stil i navike korištenja vozila.

Da bi se plug-in hibrid što prije isplatio, većinu vremena ga treba voziti na struju što će biti puno praktičnije ako u dvorištu, garaži ili na vlastitom parkiralištu ugradiš brzi AC kućni punjač.

Bez vlastitog kućnog punjača za električna vozila i punjenja preko noći kada je struja najjeftinija, plug-in hibridi mogu biti vrlo nepraktični za korištenje.

Osim toga, u slučaju da se većinu vremena ne voze na struju, plug-in hibridi zbog veće potrošnje goriva mogu dugoročno negativno utjecati na tvoje financije. 

Ako smatraš da si spreman za kupnju plug-in hibrida, možda bi trebao razmisliti o kupnji potpuno električnog vozila. 

Korištenje potpuno električnih vozila ne razlikuje se puno od korištenja plug-in hibrida, a ona nude značajno veći doseg baterije i još veće uštede na troškovima vožnje.