Kako prepoznati da je unesrećeni bez svijesti?

Provjera stanja svijesti

Provjera se obavlja tako da osobu za koju smatrate da je izgubila svijest nježno tresete i glasno joj postavite pitanje. Na primjer, "Što se dogodilo?" ili "Čujete li me?".

Znakovi da je osoba bez svijesti

Znakovi da je osoba u nesvjesnom stanju su:

• osoba se u Vašem prisustvu iznenada sruši na tlo,
• osoba nepomično leži (ne daje nikakve znakove života),
• koža osobe je blijeda, hladna i znojna,
• osoba ne reagira na podražaje,
• osoba ne odgovara na postavljena pitanja,
• svi mišići tijela omlohave, tj. ostaju bez tonusa (napetosti),
• nestaju zaštitni refleksi kašljanja i gutanja.

Kratkotrajni gubitak svijesti

Kratkotrajni gubitak svijesti nastaje zbog privremenog smanjenja dotoka krvi u mozak, koji može biti reakcija na bol, iscrpljenost, nedostatak hrane, emotivni stres, dugotrajno mirno stanje, naglo ustajanje, itd.

Osoba koja je kratkotrajno izgubila svijest pada na pod. Koža joj je često blijeda, hladna i znojna.

U većini slučajeva osoba koja je izgubila svijest obično se brzo i potpuno oporavi.

Prilikom pada, osoba se može ozlijediti. O tome trebate voditi računa prilikom pružanja prve pomoći.

Kod kratkotrajnog gubitka svijesti nikada nemojte:

• polijevati osobu vodom,
• udarati osobu po licu ili je jako tresti kako biste ju brže dozvali k svijesti,
• na silu davati osobi vodu i hranu na usta dok se u potpunosti ne oporavi,
• odmah podizati osobu.

Unesrećenoj osobi s kratkotrajnim gubitkom svijesti pružite prvu pomoć.

Dugotrajni gubitak svijesti

Dugotrajni gubitak bolesti je česta i po život opasna pojava kod ozljeda, naglo nastupajućih bolesti, utapanja, udara električne struje, otrovanja, itd.

U prometnim nesrećama uglavnom je posljedica ozljeda glave ili velikog gubitka krvi.

Dubina gubitka svijesti može biti promjenjiva pa osoba u tom stanju može ponekad stenjati, mumljati, pokretati pojedine dijelove tijela, imati grčeve ili ne davati nikakve znakove života.

Gubitak svijesti praćen je i gubitkom napetosti (tonusa) svih mišića.

Nestaju i zaštitni refleksi gutanja i kašljanja koji su odgovorni za održavanje prohodnosti dišnog puta.

Bez obzira na uzrok koji je doveo do gubitka svijesti, život svake osobe u besvjesnom stanju je ugrožen gušenjem dok leži na leđima.

Gušenje najčešće nastaje zbog spuštanja donje čeljusti i padanja jezika u ždrijelo, što dovodi do začepljenja dišnog puta.

Osim toga. osoba se može gušiti i povraćenim sadržajem, krvlju, stranim predmetima i slično.

Kod dugotrajnog gubitka svijesti nikad nemojte:

• osobi koja je izgubila svijest podizati glavu,
• osobi koja je izgubila svijest davati vodu ili hranu na usta,
• osobu koja je izgubila svijest ostavljati samu bez nadzora.

Ako je osoba dugotrajno bez svijesti, bez odlaganja započnite s pružanjem prve pomoći.